Dan hrvatskih mučenika obilježava se danas na Udbini, na blagdan Male Gospe, ispred Crkve hrvatskih mučenika, a svečano misno slavlje s početkom u 10.30 sati, uz izravni televizijski prijenos, predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić.
Misnom slavlju prethodi tradicionalni Križni put s Krbavskog polja, od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika, strmo u brijeg u duljini od 2.100 metara. Simbol je to stradanja Hrvata kroz povijest jer je u Krbavskoj bitki, sukobu između hrvatske plemićke vojske i Osmanlija na Krbavskome polju pokraj Udbine 9. IX. 1493. godine hrvatska vojska doživjela težak poraz, a uzrok porazu, prema Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, treba tražiti i u stanju u Hrvatsko-Ugarskome Kraljevstvu potkraj XV. st.
Naime, uoči same bitke prije 525 godina najjači hrvatski velikaši sukobili su se zbog gradova u primorju (ponajviše Senja), a sporovi između Frankapana i bana Emerika Derenčina prestali su tek u srpnju 1493., kada je Jakub-paša stigao do Jajca. Uz to, nakon smrti Matije Korvina, kralj Vladislav II. Jagelović nije imao dovoljno novaca za održavanje efikasnog obrambenoga sustava prema Osmanskomu Carstvu.
Zahvalnost naroda prema hrvatskim mučenicima svjedoči ovo svetište na Udbini, Crkve hrvatskih mučenika, rekao je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Podsjetio je da je izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini zamislio prvo gospićko–senjski biskup Mile Bogović 2002. godine, gradnja je završena 2010. godine, a prije tri godine postavljen je i blagoslovljen oltarni reljef „Slava hrvatskih mučenika“, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.
Prije dvije godine Crkva hrvatskih mučenika dobila je orgulje koje je, većim dijelom, izradio i donirao mons. Juraj Jerneić. Na dalje će se u završetak te crkve ići, shodno mogućnostima, a projektom je predviđeno u prvom redu uređenje kripte, križnog puta od Krbavskog polja do crkve, a treba ostvariti i ideju Svehrvatskog groba na Krbavskom polju u koji će se dostojanstveno pohraniti posmrtni ostaci neidentificiranih žrtava, otkopani iz raznih jama i grobišta, rekao je biskup Križić.
Dva kata ispod crkve nalazi se Muzej koji je zamišljen kao arheološki muzej. Arheološka zbirka izložaka sada se dijelom može vidjeti u Muzeju Like u Gospiću, dio se artefakata još obrađuje i uređuje u Arheološkom muzeju u Zadru, a iskapanja još uvijek traju na više lokaliteta na Udbini i oko nje.
Postav muzeja sada čine darovi Stjepana Brezića iz Podlapače, sela uz Krbavsko polje, koji je iz svog sela poslije Drugog svjetskog rata otišao u Kanadu, a obuzet nostalgijom za Domovinom i u želji da u svojim unucima sačuva porijeklo, vjeru i identitet 35 je godina izrađivao predmete koji su se nekada koristili u kućanstvu, različita kola i zaprege, plugove i sane, te umjetničke slike i narodne nošnje iz gotovo cijele Hrvatske, grbove ličkih gradova, nošnje povijesnih postrojbi, te je ovjekovječio i neke događaje iz novije Hrvatske prošlosti.
Po Križićevim riječima, a što potvrđuje dolazak i do desetak tisuća vjernika svake godine na Dan hrvatskih mučenika, ova crkva postaje sve više svetište hrvatskoga naroda, tj. sveto mjesto po molitvi i zahvalnosti Bogu koji ga je pratio kroz cijelu našu povijest i bio jamac opstanka Hrvata.
Znamo da je Udbina samo jedno od tolikih mjesta našeg stradanja, ali ona želi zagrliti i objediniti u sebi i sva tolika druga mjesta patnje našega naroda, i po molitvama hodočasnika prikazivati Bogu našu mučeničku povijest kao prinos Bogu i zalog naše bolje budućnosti, rekao je nedavno biskup Križić, kada je pozvao hodočasnike da dođu na Udbinu i pridruže se današnjoj proslavi.
Crkva hrvatskih mučenika nacionalno je svetište svim žrtvama za katoličku vjeru te domovinu Hrvatsku, uz mučenike i svece Nikolu Tavelića, Marka Križevčanina, Alojzija Stepinca i druge, za mnogobrojne bezimene hrvatske mučenike, među kojima i za one izginule u bitki s osmanlijskim osvajačima na Krbavskom polju, 9. rujna 1493. godine, za sudionike svih hrvatskih ratova protiv različitih osvajača koji su uslijedili, te za žrtve Domovinskog rata.
Fenix-magazin/SIM/Hina
