Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, savezu koji nije savršen, zbog geopolitičkih okolnosti važnije je nego ikada, poručili su u subotu u Zagrebu povodom Dana Europe hrvatski dužnosnici i zastupnici u Europskom parlamentu.
Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. održao je govor o jačanju suradnje u Europi, poznatiji kao Schumanova deklaracija, koji je postavio temelje za današnju Europsku uniju. EU od 1985. obilježava taj dan kao Dan Europe, pa su prigodna događanja organizirana i u subotu u Zagrebu, ali i drugim hrvatskim gradovima.
„Europska unija zasnovana je na zajedništvu i solidarnosti i to je ono što želimo i danas živjeti”, poručila je Dubravka Šuica s glavnog zagrebačkog trga gdje su proslavu organizirali Ured Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u suradnji s Gradom Zagrebom, ministarstvom vanjskih i europskih poslova, turizma i sporta te veleposlanstvima država članica EU-a.
Povjerenica za Mediteran naglasila je da „živimo u vrlo izazovnom trenutku”, te da je Unija potrebna za „velike teme” poput zajedničke obrane ili konkurentnosti kontinenta.
Ovogodišnja proslava bila je u znaku sporta, pa su građani imali priliku okušati se u sportovima poput gimnastike, košarke, ragbija ili galskog nogometa.
„Bilo bi dobro da je, kao što smo u sportu zajedno, aktivni i prepoznati u svijetu, tako i u ostalim temama”, zaključila je Šuica o ulozi Hrvatske u europskom savezu.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da Hrvatska nakon trinaest godina vidi uspješne rezultate svog članstva.
Podsjetio je da je EU bila uz Hrvatsku u vremenu koronavirusa i razornih potresa, kroz sredstva ali i općenitu potporu, pa dodao da je Hrvatska, „globalno vidljiva” i prepoznata, a nakon ulaska u schengenski prostor i eurozonu i ujedinjena s Europom po svim sastavnicama.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević komentirao je činjenicu da od hrvatskog ulaska nije bilo novog proširenja.
„Da mi je netko prije trinaest godina rekao da će Hrvatska biti zadnja članica EU-a i da se punih četrnaest godina nitko neće pridružiti, ne bih mu vjerovao”.
Gradonačelnik je rekao da je EU u današnjim geopolitičkim okolnostima „potrebnija nego ikad” te da stoga treba „još jače” slaviti Dan Europe te vrijednosti na kojima je ona nastala – mira, demokracije, solidarnosti i jednakosti – koje se često uzimaju zdravo za gotovo.
„Bez ujedinjene Europe nema jake Europe, a bez jake Europe nema ni jake Hrvatske, jer bez obzira što je Hrvatska mala zemlja velikog srca, mi smo uvijek pripadali u Europi i uvijek ćemo biti njen dio”, zaključio je.
Zastupnica pučana u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac na Trgu bana Josipa Jelačića rekla je da je Europa danas snažna, no „još uvijek uči kako biti bolja, pravednija i bliža ljudima”.
„Zato je danas važno da se glas građana čuje, a da se politika bavi konkretnim pitanjima”, kazala je Brnjac, izdvojivši pitanje priuštivog stanovanja.
Zastupnik pučana Karlo Ressler također je naglasio da je hrvatsko članstvo „zbog svih okolnosti” danas važnije nego prije trinaest godina.
S pitanjima poput sigurnosne situacije i energetike se teško mogu nositi i veće članice EU-a, pa je zbog toga Hrvatska snažnija jer je u Europi, nastavio je.
Ressler priznaje da savez ima „puno problema” te da „nije sve ružičasto”. Izdvojio je izazove poput financiranja, energetike, migracija i sigurnosti, kao i „generacijske ambicije Europe da bude neovisna od svih” te da se „više ni na kog slijepo ne oslanja”.
Zastupnik EPP-a Davor Ivo Stier za EU je rekao da je „možda najuspješniji mirovni projekt u povijesti našeg kontinenta”. Naglasio je da Schuman u svojoj Deklaraciji „nije krio” da je iza nje „vizija utemeljena na kršćanskom humanizmu”.
„Ne u smislu da se razlikujemo ili smo u sukobu s drugima, nego zbog univerzalne vrijednosti da poštujemo ljudsko dostojanstvo svakoga, bez obzira na vjeru, nacionalnost ili bilo koju drugu razliku”.
Zastupnik zelenih Gordan Bosanac videoporukom je poručio da je Europa danas i dalje „jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje su solidarnost, vladavina prava, javno dobro i dostojanstvo ljudi stvarna politika, a ne samo fraza”.
Podsjetio je na „dobre europske brojke” – ravnomjernije raspoređeno bogatstvo, javno dostupno zdravstvo, nižu stopu kriminala, dužu životnu dob te to što „ljudi ne žive samo da bi radili”, pa primjerice u prosjeku rade između 150 i 300 sati manje nego u SAD-u.
Zastupnica pučana Željana Zovko u videoporuci je rekla da se zastupnici u EP-u danas bore da Hrvatska i njezini građani budu ravnopravni sa svim zemljama članicama i da se ni u jednom trenutku o Hrvatskoj ne odlučuje bez nje” te da to duguju onima koji su se borili za hrvatsku neovisnost.
Fenix-magazin/MMD/Hina
