Novac (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)

DAJU NAJNIŽE KAMATE NA ŠTEDNJU ALI IMAJU NOVI HIT: Nova ofenziva banaka na štediše

Hrvatske banke daju najniže kamate na štednju u eurozoni, ali novi “hit” su im obveznički fondovi koji nude veće prinose, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

 

Tek što su izdane narodne obveznice, novi obveznički fond Raiffeisen Invest građanima nudi sličan proizvod: upis dvogodišnjih obveznica s minimalnim ciljanim prinosom “iznad” 4 posto. Oni koji su uložili u državne obveznice i držat će ih do dospijeća, usporedbe radi, ostvarit će prinos od 7,3 posto.

Djelatnici Erste banke također su ovih dana brojne klijente informirali o investicijskim proizvodima i uslugama svoje grupacije: na tržištu je novi fond Erste Horizont 2026., obveznički investicijski fond osnovan na razdoblje od tri godine.

Neovisno o tome koliko su narodne obveznice potaknule banke da i same promiču sličan proizvod, činjenica jest da oni koji su ih propustili kupiti od države sad to mogu od banaka, ali uz malo niži prinos. Zagrebačka banka je krajem prošle godine “uspješno osnovala fond s ciljanim prinosom”, a u pripremi su i dva nova fonda, u eurima i američkim dolarima.

Kako ističu u Zabi, ponudu štedno-ulagačkih proizvoda kontinuirano nadograđuju, “sukladno tržišnim uvjetima i iskazanom interesu klijenata”. Slično je i u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Poticanje klijenata/štedišta da novac prebace u njihove fondove doista nije nova praksa banaka. Međutim, s padom cijena obveznica proteklih godina, ona se pokazala krajnje problematična, pa i etički upitna jer su mnogi nagovoreni “ulagači” na kraju izgubili značajan dio štednje. Sad banke nude “sigurniju” opciju, ulaganje na određeni rok i uz minimalno zajamčen prinos.

Više kamatne stope spremne su ponuditi samo onima koji ulažu u fondove. Na oročene depozite, pak, hrvatske banke imaju najniže kamate u eurozoni, tek 0,14 posto. Prosjek za eurozonu, prema podacima ESB-a, u siječnju je iznosio 1,64 posto, a najviše u Francuskoj, 2,37 posto, s time da je trend rasta počeo sredinom prošle godine, s oko 0,25 posto.

Specifičnost hrvatskih banaka ogleda se u činjenici da “plivaju u novcu”, zahvaljujući snažnom priljevu depozita i oslobađanju ogromne likvidnosti s ulaskom u eurozonu, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.

Fenix-magazin/MMD/Hina

Povezano

WhatsAppu PRIJETI ZATVARANJE U RUSIJI: Vlasnik aplikacije, Meta u Rusiji označena kao ekstremistička organizacija
NAKON 11 GODINA: U Mannheimu sportski susret za učenike hrvatske nastave iz cijelog Baden-Württemberga
ŠOK ZA PUŠAČE U NJEMAČKOJ: Kutija cigareta mogla bi koštati 12 eura, a duhan 18 eura
Azilanti (ILUSTRACIJA)/ Foto: Anadolu
OPROŠTAJNI DAR: Njemačka deportiranim afganistanskim kriminalcima dala iznose do 1.000 eura
Farma krava (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
SAZVANA IZVANREDNA KONFERENCIJA: Potvrđen slučaj bedrenice u Hrvatskoj
Marko Livaja slavi pogodak Osijeku / Foto: Hina
PRIJATELJSKA UTAKMICA: Hajduk u Linzu kod LASK-a poražen 1-2