Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da teritorijalno pitanje ostaje “izuzetno bolno pitanje” za Ukrajinu, nakon razgovora s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, dok Kijev nastavlja pregovore sa Sjedinjenim Državama i europskim partnerima o mogućem putu do okončanja rata, izvijestila je agencija Anadolu.
Govoreći nakon sastanka u Berlinu, Zelenski je rekao da je Ukrajina jasno iznijela svoj stav tijekom dugih razgovora s američkim izaslanstvom, koje su predvodili posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, neslužbeni savjetnik predsjednika Donalda Trumpa, naglasivši da svaki mogući sporazum mora poštovati stavove Kijeva.
“Pa, imali smo nekih tehničkih poteškoća s prijevodom. Ali da bih odgovorio na to pitanje, želim reći da imamo veliko poštovanje prema američkom izaslanstvu. Ne osjećam da su SAD išta tražile od nas. SAD vidim kao strateškog partnera”, rekao je Zelenski.
„A što se tiče pitanja teritorijalnih ustupaka Rusiji, naravno. Mislim, vrlo dobro znam koji su ruski zahtjevi i, očito, nisam mogao ništa zahtijevati od američke delegacije. Samo sam prenio naš stav posebnim izaslanicima i zamolio ih da ga prenesu ruskoj strani“, dodao je.
Zelensky je rekao da teritorijalno pitanje ostaje ključno i duboko osjetljivo za Ukrajinu.
„Pitanje teritorija je za nas izuzetno bolno“, rekao je, napominjući da iako Rusija ima svoje zahtjeve, stav Ukrajine ostaje „vrlo jasan“ i mora se poštovati u svakom mogućem sporazumu.
Njemački ključni saveznik Ukrajine
Zelensky je opisao Njemačku kao jednog od ključnih saveznika Ukrajine i zahvalio kancelaru Merzu na bliskoj koordinaciji, naglašavajući da sigurnosna jamstva ostaju središnji element pregovora.
„Sigurnosna jamstva moraju postojati i moraju funkcionirati, prije svega za Ukrajinu, ali i u interesu Europe“, rekao je.
Potvrdio je da su razgovori s američkim timom trajali nekoliko sati tijekom dva dana i da su još uvijek u tijeku, opisujući pregovore kao „vrlo utemeljene na činjenicama“.
Zelenski je rekao da se od Washingtona očekuje da predloži moguće korake za postizanje konsenzusa, dok je Ukrajina spremna nastaviti raditi „iskreno i konstruktivno“.
Ukrajinski predsjednik također je istaknuo suradnju s Njemačkom u područjima obnove, energetike, protuzračne obrane i obrambene industrije, uključujući proizvodnju dronova, naglašavajući da bi zajednički projekti ojačali i Ukrajinu i Europu.
Podrška europskih čelnika
Europski čelnici i američko izaslanstvo u Berlinu obećali su surađivati kako bi Kijevu pružili “snažna sigurnosna jamstva” i podržali mjere za gospodarski oporavak Ukrajine kao dio sporazuma o okončanju rata.
To je navedeno u zajedničkoj izjavi, koja uključuje obnovljenu podršku Ukrajini u jačanju njezinih oružanih snaga, koje bi trebale ostati na mirnodopskoj razini od 800.000 pripadnika kako bi mogle odvratiti sukob i braniti ukrajinski teritorij. Također, jenavedeno i stvaranje „multinacionalnih snage za Ukrajinu pod europskim vodstvom, sastavljene od doprinosa voljnih zemalja, u okviru Koalicije voljnih, uz podršku SAD-a.
AMERIČKI PRITISAK NA KIJEV: SAD poručio Ukrajini da se mora povući iz Donecka ako želi mir
Tu je još i uspostava mehanizma za praćenje i provjeru prekida vatre pod vodstvom SAD-a s međunarodnim sudjelovanjem kako bi se pružilo rano upozorenje na sve buduće napade te pripisala i odgovorila na sva kršenja, zajedno s mehanizmom za razvoj međusobnih akcija deeskalacije koje se mogu poduzeti u korist svih strana; pravno obvezujuću obvezu, podložnu nacionalnim postupcima, o poduzimanju mjera za vraćanje mira i sigurnosti u slučaju budućeg oružanog napada (što može uključivati upotrebu oružanih snaga, obavještajne i logističke pomoći, kao i ekonomske i diplomatske akcije); ulaganje u budući prosperitet Ukrajine, uključujući pružanje značajnih resursa za oporavak i obnovu, obostrano korisne trgovinske sporazume i uzimajući u obzir potrebu da Rusija nadoknadi Ukrajini nanesenu štetu te nepokolebljiva podrška pristupanju Ukrajine Europskoj uniji.
Deklaraciju su potpisali njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer, premijerka Giorgia Meloni, danska premijerka Mette Frederiksen, finski predsjednik Alexander Stubb, nizozemski premijer Dick Schoof, norveški premijer Jonas Gahr Store, poljski premijer Donald Tusk, švedski premijer Ulf Kristersson, kao i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
