Search
Close this search box.
Search

Čuvaju vjerski i nacionalni identitet u hrvatskom iseljeništvu

Samoprijegoran rad misionara, redovnika i redovnica, hrvatske inozemne pastve na pet kontinenata, doista je zadivljujući na vjerskome, kulturnome i socijalnome planu

Napisala: Vesna Kukavica/Foto: Marija Belošević

Zlatni jubilej Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu obilježen je u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu 25. i 26. travnja prigodnim znanstveno-stručnim skupom. U intenzivnom programu valorizirani su dosezi te katoličke mreže od Australije do Sjeverne i Južne Amerike, juga Afrike do misijskih središta na Starome kontinentu – odakle su, istina izvaninstitucionalno, svećenici u hodu sa svojim narodom od sredine drugog tisućljeća, a učestalije s modernim migracijama u Novi svijet na vremenskoj okomici tijekom posljednjih 150 ljeta. Nastupilo je 25 vrsnih predavača koji su osvijetlili višeslojne stvarnosti koje zatječu naši migranti u novim destinacijama, usredotočujući se na značajke suvremene mobilnosti koja zahvaća mlađe i obrazovanije ljude iz RH i BiH koji se mahom sele u potrazi za poslom, znaju strane jezike i (ne)okupljaju se na nedjeljnim misama u stranim megapolisima, što od svećenika zahtijeva eruditsko umijeće djelovanja u raspršenim modelima selilaštva korporativnoga imperijalizma. Tu je fenomenologiju na skupu sjajno protumačio prof. dr. Pero Aračić, govoreći o smislu hrvatske inozemne pastve u budućnosti.

 

Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić, voditelj naše misije iz Londona vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za odnose s javnošću međunarodne reputacije Sandro Baričević
Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić, voditelj naše misije iz Londona vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za odnose s javnošću međunarodne reputacije Sandro Baričević

Ova plejada hrvatskih svećenika i časnih sestara, koje smo sreli u Zagrebu, zaslužuje najviša odličja Hrvatske za doprinos očuvanju vjerskoga i nacionalnoga identiteta, kao i afirmaciju hrvatske kulture i jezika u dvjestotinjak višejezičnih, višekulturnih i višekonfesionalnih sredina od Sjevernoga do Južnoga pola. U Kanadi i Njemačkoj još je dobra posjećenost euharistijskih slavlja na hrvatskome jeziku, ali djeca trećeg i četvrtog naraštaja rođena na Novome Zelandu ili Južnoj Americi slušaju vjeronauk na jezicima domicilnih zemalja. Sažeto, od Gutenbergove epohe do Y generacije Crkva vodi računa o novim društveno-kulturnim prilikama globaliziranoga svijeta, među kojima razvoj digitalnih obavijesnih sredstava zauzima istaknuto mjesto. Crkvu u Hrvata tako krasi kontinuitet u razumijevanju ljudi u pokretu, pomno osluškivanje migrantskih tegoba s pružanjem Nade u bolje sutra.

 

S druge strane, hrvatske državne strukture, osobito tijekom 20. stoljeća, patile su od diskontinuiteta, izmjenjujući majčinsku skrb maćehinskom (ne)brigom za vlastite selioce pa se ne mogu pohvaliti takvim rezultatima. Istina, četvrtstoljetna diplomatska mreža Republike Hrvatske, Vlada RH i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH u suradnji s Maticom iseljenika (www.matis.hr) nastoje učinkovitije služiti svome narodu u svim granama ljudske djelatnosti, organizirajući bogatu obrazovnu i kulturnu ponudu od hrvatske nastave u inozemstvu do manifestacija i mnoštva kulturnih radionica i društvenih programa. Skup je pokazao da su početkom trećeg tisućljeća rezultati Crkve impresivni i u broju vjernika i u društvenim te umjetničkim postignućima Hrvata katolika u dijaspori – unatoč turbulentnim i globalnim te lokalnim mijenama. Crkva traži da država preuzme materijalnu brigu o kulturno-umjetničkim društvima iseljenika.

 

Znakovito, u sklopu skupa dušobrižništva za Hrvate u dijaspori predstavljena je uloga internetskih socijalnih mreža u pastoralu selilaca. Iskustvo na tom području s nazočnima podijelili su voditelj naše misije iz Londona vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za odnose s javnošću međunarodne reputacije Sandro Baričević. Dvojac je pregledno izložio evaluaciju trogodišnje konkretne komunikacijske strategije Hrvatske katoličke misije iz Londona, koristeći više kvalitativnih i kvantitativnih metoda, uključujući dubinske intervjue, upitnike, analize sadržaja poruka te brojčano sumiranje fantastično posjećene misijske Facebook stranice (https://www.facebook.com/hkmlondon/). Vrednovanje učinka svjesnosti virtualnih poruka londonske misije otkiva fokus skupine, značaj izravnoga susreta, ali i promjene u tipu potpore vjernicima i u radu svećenika Y generacije, kao i cjelokupnoga pastoralnog djelovanja. Usto, fra Ljubomir uređuje odličan dvojezični časopis Most / The Bridge, koji desetak godina pridonosi rastu naše zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu te povezuje hrvatsku i englesku kulturu. Potaknut pozitivnim iskustvom, fra Ljubomir pokreće Facebook stranicu Hrvati katolici u Irskoj (https://www.facebook.com/hkuirskoj/), koja je pridonijela ne samo okupljanju Hrvata i formiranju tamošnje misije u Dublinu, već se nametnula kao referentna točka za sve masovniju hrvatsku zajednicu u Irskoj. S feijsa fra Ljubomir je uputio i poziv za prvu svetu misu na našem jeziku u Dublinskoj nadbiskupiji koja je na radost vjernika održana 17. 4. 2017. na Uskrsni ponedjeljak u St. Finbarr’s Church u gradu Corku gdje se odnedavno pojavila druga po veličini zajednica Hrvata u Irskoj.

 

Posredovanje društvenih mreža u evangelizaciji otpočetka je, inače, zagovarao i papa emeritus Benedikt XVI., koji svjedoči vatikanskoj Facebook stranici i portalu (www.vatican.va), izašavši pri tome na YouTube početkom 21. stoljeća dok je lani, točnije 19. ožujka, papa Franjo otvorio vlastiti profil na Instagramu s latinskom verzijom svoga imena Franciscus – dijeleći optimizam Y naraštaju.

 

 

 

Povezano

Zlatko Dalić nakon poraza od Španjolaca / Foto: Hina
ZLATKO DALIĆ NAKON PRESPAVANE NOĆI: Sva tri pogotka smo primili na jeftin način, izostala je naša agresivnost, a Petković nije smio pucati jedanaesterac
Njemačka policija (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
PUCNJAVA U BERLINU TIJEKOM UTAKMICE EUROPSKOG PRVENSTVA: Ozlijeđen 23-godišnjak, svjedoci sumnjaju da je možda došlo do svađe oko nogometne utakmice
(ilustracija) / Foto: Fenix (MD)
ODJEDNOM 37 STUPNJEVA: Meteorolozi otkrivaju kada će napokon doći ljeto u Njemačku
Vjernici islamske vjeroispovijesti slave Bajram / Foto: Anadolu
ČESTITKA ZA KURBAN-BAJRAM: Plenković i Jandroković čestitali muslimanskim vjernicima njihov veliki blagdan
Svjetski veslacki kup - Zagreb
POSLJEDNJA PROVJERA PRIJE OI: Braća Sinković osvojila drugo mjesto u Poznanu
zgrada
U NJEMAČKOJ NESTALA SARA STOIĆ: Policija je objavila opis 14-godišnjakinje