Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je u srijedu, komentirajući izvješće Europske komisije o napretku Crne Gore, da neće dozvoliti da netko ugrozi crnogorski put ka EU te je istaknuo potrebu poboljšanja odnosa s Hrvatskom.
Spajić je na predstavljanju izvještaja EK u Podgorici rekao da je ovo povijesni trenutak te da aktualna vlada i parlament imaju šansu uvesti državu u EU.
“Četiri poglavlja trebaju biti zatvorena na međuvladinoj konferenciji u prosincu”, kazao je Spajić.
Spajić je rekao da je nakon višegodišnje blokade u pravosuđu u svega nekoliko mjeseci mandata, inkluzivno i dijalogom, uspostavljen politički konsenzus u pogledu imenovanja u pravosuđu – izbora vrhovnog državnog tužitelja, nedostajućih članova Sudskog savjeta i predsjednika Ustavnog suda.
“Politička volja i timski rad administracije okrunjen je IBAR-om, Izvještajem o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24″, rekao je Spajić.
On je posebno naglasio da Crna Gora treba učiniti dodatne korake za dobre odnose s Hrvatskom.
U izvješću EK navedeno je da je Crna Gora, i pored redovnih bilateralnih sastanaka, pogoršala odnose s Hrvatskom, a tenzije su proizašle iz nerazriješenih bilateralnih pitanja. U izvješću se navodi da nije bilo napretka u vezi s neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Također i to da je usvajanje rezolucije, u crnogorskom parlamentu u lipnju, vezano uz koncentracijske logore u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska dužnosnika za persone non grata.
Izvješće navodi i da je odnos s Bosnom i Hercegovinom u cjelini ostao dobar, iako dogovorena granica još nije fizički obilježena. “Političke tenzije u Crnoj Gori izazvane su posjetom lidera entiteta Republika Srpska (Milorad Dodik) u veljači 2024. i Rezolucijom UN o Srebrenici”, podsjeća se u izvješću.
Također navodi se da je Crna Gora postigla dobar napredak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi izražavanja i medija, ali i da su njezine institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade.
EK navodi da se Crna Gora nalazi između određene i umjerene razine pripremljenosti u borbi protiv korupcije.
Za narednu godinu preporuke su da Crna Gora dalje unaprijedi rezultate u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokoj razini te da hitno izmijeni Zakon o financiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kako bi riješila postojeće nedostatke i u potpunosti ga uskladila s europskim standardima.
Crna Gora je 2008. aplicirala za status kandidata za punopravno članstvo u EU. Dobila ga je 2010. a pristupni pregovori su počeli 2012. godine.
Pregovori su nakon promjene vlasti u Crnoj Gori 2020. stagnirali sve do lipnja 2024., kada je Europska komisija potvrdila na međuvladinoj konferenciji o pristupanju da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima koja se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove, čime dobiva priliku za ubrzanje pristupnih pregovora.
Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju potvrđeno je da je Crna Gora ispunila prijelazna mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 što je uvjet za daljnji napredak u pregovorima. Europska unija je istodobno definirala i kriterije za zatvaranje toga temeljnog klastera. Prema novoj metodologiji pregovora, koju je Crna Gora prihvatila, više se ne otvaraju i zatvaraju pojedina poglavlja, nego su ta poglavlja podijeljena u šest tematskih klastera. Najvažniji je 1. klaster koji obuhvaća poglavlja 23. i 24.
Fenix-magazin/MMD/Hina
