Ispišite gdje god hoćete, zabilježite kamerama obećanje, apsolutno ću podnijeti ostavku ako za godinu dana prosječna plaća u Crnoj Gori ne bude tisuću eura, a minimalna 700, rekao je subotu crnogorski premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare povodom sto dana njegove vlade.
To je predizborno obećanje Spajićevog populističkog Pokreta Europa sad koje ga je sredinom prošle godine dovelo do pobjede na parlamentarnim izborima.
Spajić je rekao da je njegova vlada u prvih sto dana sačuvala ugled i stabilnost financijskog sustava i gospodarstva Crne Gore.
“Sve što je obećano, bit će ispunjeno do zadnjeg”, istaknuo je crnogorski premijer.
Odgovarajući na kritike da obećanje želi ispuniti ukidanjem mirovinskog fonda on je ustvrdio da će taj fond nastaviti postojati.
“Fond PIO nikada neće biti ukinut, kao što nije ukinut ni fond zdravstva. On postoji i ima rekordni proračun. Dvije godine su ljudi pričali da se zdravstvo urušava, da nećemo imati bolnice, svi smo bili svjedoci te priče. Sada imamo pola milijarde u proračunu za zdravstvo”, rekao je Spajić.
Spajić je, dok je bio ministar financija u vladi Zdravka Krivokapića, osmislio projekt Europa sad, kojim je minimalna plaća u Crnoj Gori, u siječnju 2022. godine povećana s 222 na 450 eura.
Krapović: Nije bilo nove komunikacije sa Zagrebom oko broda Jadran
Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je da u zadnje vrijeme nije bilo kontakata sa Hrvatskom u vezi sa školskim brodom “Jadran” i naglasio da su dobrosusjedski odnosi “pri samom vrhu liste prioriteta”.
“Sve što je nekome sporno, pa i našim prijateljima i susjedima iz Hrvatske, može biti predmet razgovora, međutim kada se radi konkretno o školskom brodu ‘Jadran’, moj je stav da ne može biti predmet nikakvih službenih pregovora”, ponovio je Krapović.
Premijer Spajić je istaknuo da je bitno s Hrvatskom imati strateške i dobre odnose i da će njegova vlada dati “apsolutni maksimum” da do toga dođe.
“Sve potencijalne probleme rješavao bih u duhu kompromisa i razgovora. Postoji veliki potencijal za to, nema potrebe da dižemo tenzije. Jednostavno, vratimo se dobrim, operativnim odnosima koji mogu postati i bolji nego prije”, rekao je Spajić.
Političke tenzije narasle su između Podgorice i Zagreba i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom boravka u Crnoj Gori početkom siječnja otkazao je susret s crnogorskim kolegom zbog Krapovićevih tvrdih stavova o brodu Jadran, te zbog njegove tvrdnje da su stradanja zarobljenika u vojnom logoru Morinj, posljedica “rata u bivšoj SFRJ”, a ne velikosrpske agresije kako je to napisano na spomen ploči u Morinju.
Oporba: Spajićeva vlada talac prosrpske desnice
Šef zastupničkog kluba najjače oporbene stranke Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je Spajićeva vlada zarobljenik čelnika koalicije “Za budućnost Crne Gore”, četničkog vojvode Andrije Mandića.
“Sigurnosni sektor je žrtva stranačkih borbi za nadmoć”, rekao je Nikolić te je ustvrdio da od gospodarskih obećanja premijera Spajića nema ništa.
“Ništa nam ostavka Spajića neće značiti ako Crna Gora doživi slom javnih financija kao što predviđaju neke financijske institucije” naveo je Nikolić.
U toj stranci smatraju da su crnogorski građani prevareni predizbornim obećanjima i “sumanutim populizmom”, te da je životni standard građana Crne Gore pao, a kupovna moć je sve manja.
Sve češći zahtjevi za rekonstrukcijom vlade
Spajićeva vlada formirana je u posljednjim danima listopada prošle godine zahvaljujući podršci prosrpske i proruske desne koalicije “Za budućnost Crne Gore”, čiji je čelnik Andrija Mandić postao predsjednik crnogorskog parlamenta.
Mandić je odmah pošto je zasjeo u fotelju prvog čovjeka skupštine Crne Gore, u svoj kabinet, pored crnogorske i zastave EU unio srpsku.
Iz njegovih krugova sve su snažniji pritisci da predstavnici te opcije uđu u Spajićevu vladu i prije kraja godine, kao što je to predviđeno koalicijskim sporazumom vladajuće većine.
Spajić za sada odbija takve zahtjeve.
U zadnjem intervjuu Televiziji Crne Gore Spajić je iznenadio mnoge, kada je rekao da bi prilikom rekonstrukcije krajem godine mjesta u vladi mogle dobiti i pojedine oporbene stranke, poput Bošnjačke stranke i dijela procrnogorskih stranaka.
U sadašnjoj vladi ministraska mjesta imaju predstavnici Spajićevog Pokreta Europa sad, stranka centra Demokratska Crna Gora, umjerena prosrpska desnica SNP, te Albanski forum, a podržava je prosrpska desna koalicija “Za budućnost Crne Gore”.
Fenix-magazin/MD/Hina
