Na svjetskim su tržištima cijene nafte na kraju prošloga tjedna bile gotovo iste kao i tjedan dana prije jer bi, s jedne strane, potražnja mogla oslabiti zbog usporavanja rasta gospodarstava, dok bi proizvođači, s druge strane, mogli smanjiti ponudu ‘crnog zlata’.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 0,2 posto, na 92,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,1 posto, na 86,79 dolara.
Cijeli prošli tjedan cijene su bile pod pritiskom zbog strahovanja trgovaca da će zaoštravanje monetarne politike u zapadnim zemljama izazvati usporavanje rasta gospodarstava, a možda i recesiju.
Europska središnja banka povećala je u četvrtak kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova kako bi suzbila inflaciju u eurozoni, koja se kreće na rekordnim razinama, iznad 9 posto.
Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je, pak, da je Fed ‘snažno predan’ tomu da suzbije inflaciju i da će nastaviti zaoštravati monetarnu politiku dok taj cilj ne postigne.
Stoga je sasvim jasno da će Fed nastaviti agresivno povećavati kamatne stope kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće oko najviših razina u više od 40 godina.
Fed od ožujka podiže kamate, a dodatno će ih povećati i na dvodnevnoj sjednici 20. i 21. rujna. Očekuje se novo, treće u nizu, povećanje za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto.
A potezi Feda i ECB-a usporit će rast američkog i gospodarstva eurozone, zbog čega se očekuje slabljenje potražnje za naftom.
Trgovce zabrinjavaju i stroge mjere za suzbijanje covida-19 u Kini.
Grad Chengdu u četvrtak je produljio karantenu za većinu od više od 21 milijuna stanovnika, a milijunima građana u drugim dijelovima Kine rečeno je da za predstojeće praznike izbjegavaju putovanja.
I dok su cijeli tjedan bile pod pritiskom, u petak su cijene nafte nadoknadile gotovo sve gubitke jer su se trgovci usredotočili na najave vodećih proizvođača da će smanjiti opskrbu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je da će obustaviti izvoz nafte i plina u Europu ako Bruxelles ograniči cijene ruskih energenata, a Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili su blago smanjiti opskrbu u listopadu, za 100 tisuća barela dnevno.
To čini samo 0,1 posto globalne potražnje, no iz OPEC-a su poručili da se mogu sastati i prije 5. listopada, kada je zakazan sljedeći redovni sastanak, bude li potrebno prilagoditi proizvodnju.
To je, kažu analitičari, simbolična poruka da OPEC može dodatno smanjiti proizvodnju ako cijene nafte padnu prenisko.
“Sljedećih mjeseci Zapad će se morati nositi s rizikom od gubitka opskrbe ruskim energentima i skoka cijena nafte”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 15 posto.
Fenix-magazin/MMD/Hina
