Njemačko gospodarstvo nalazi se pod sve većim pritiskom. Zbog povećanih troškova, energije, radne snage, pa čak i birokracije sve više tvrtki u Njemačkoj primorano je zatvoriti svoja vrata. Tvrtke ili proglašavaju stečaje ili sele svoju proizvodnju u inozemstvo. Njemački medij Bild piše kako će tvrtke ukinuti gotovo 150.000 radnih mjesta uskoro.
Tvrtke ukidaju ukupno 147.522 radna mjesta na 88 lokacija diljem Njemačke. Pokazali su to podaci analize “Inicijative za novo socijalno tržišno gospodarstvo” (INSM), piše Bild. Organizacija je analizirala koje su tvrtke najavile smanjenje broja radnih mjesta od 1. srpnja 2024.
Izgubljeno desetljeće za Njemačku
Ranije izvješće INSM-a koje je objavljeno na njihovoj internet stranici navelo je kako se bez povećanja produktivnosti, Njemačka suočava s izgubljenim desetljećem.
Nedavno izvješće Inicijative za novo socijalno tržišno gospodarstvo (INSM) upozorava na nastavak stagnacije prosperiteta u Njemačkoj. Bez značajnog povećanja produktivnosti, njemačko gospodarstvo suočava se s desetljećem stagnacije. Od 2019. godine bruto domaći proizvod (BDP) stagnira dok stanovništvo raste – BDP po glavi stanovnika pao je za 1,5 posto. Demografske promjene dodatno pogoršavaju situaciju, jer se očekuje pad unosa rada po glavi stanovnika do 2035. godine.
Kielski institut za svjetsko gospodarstvo (IfW), kojeg je naručio INSM (Initiative Neue Soziale Marktwirtschaft – Inicijativa za novo socijalno tržišno gospodarstvo), simulirao je tri scenarija produktivnosti do 2040. godine. Čak i male razlike imaju značajan utjecaj: S godišnjim povećanjem produktivnosti od 0,5 posto, realni BDP raste za 7,9 posto; s 1,0 posto, za 16,3 posto; a s 1,5 posto, za 25,2 posto. Prema IfW-u, jedan postotni bod više produktivnosti prevodi se u otprilike 17 postotnih bodova veći BDP po glavi stanovnika do 2040. godine.
Plaće neće rasti
Plaće su također usko povezane s produktivnošću. U scenariju slabog rasta (0,5 posto), realne neto plaće će se povećati za samo 3,9 posto do 2040., za 12,0 posto uz povećanje produktivnosti od 1,0 posto, te za 20,6 posto uz povećanje produktivnosti od 1,5 posto. Samo značajno povećanje produktivnosti omogućit će rast realnog dohotka, a istovremeno će se smanjiti teret fondova socijalnog osiguranja.
Prema izvješću, mirovinski sustav je pod posebnim pritiskom. Kako bi se izbjeglo povećanje doprinosa bez smanjenja stvarnih mirovina, bio bi potreban dodatni rast produktivnosti od oko dva postotna boda godišnje između 2026. i 2035. Ovaj nužni dodatni poticaj smanjit će se tek nakon što se generacija “baby boomera” umirovi.
“Njemačka ima ogromne strukturne probleme koji ometaju rast. Svi su oni politički uzrokovani, ali se stoga mogu i politički promijeniti. Budući da se čini da jesenske reforme nisu ostvarile, reforme sada moraju doći zimi”, rekao je izvršni direktor INSM-a Thorsten Alslebe.
Reforme su potrebne za brže odobrenja, manje birokracije, niže poreze, bolje uvjete za obrazovanje i istraživanje te veće sudjelovanje žena i starijih osoba u radnoj snazi.
„Tvrtke mogu biti produktivnije i inovativnije samo ako ih kreatori politika previše ne ograničavaju. I samo većom produktivnošću možemo dugoročno osigurati prosperitet i socijalnu državu“, kaže Alsleben.
Selidba proizvodnje u inozemstvo
Kako je ranije objavio njemački statistički zavod Destatis njemačke tvrtke su u dvije godine preselile desetke tisuća radnih mjesta u inozemstvo zbog nižih troškova.
Točnije, između 2021. i 2023. godine, 1300 tvrtki s više od 50 zaposlenika potpuno je ili djelomično preselilo proizvodnju. To je dva posto svih tvrtki te veličine sa sjedištem u Njemačkoj.
To je rezultiralo ukidanjem 71.100 radnih mjesta u zemlji. Međutim, u istom razdoblju stvoreno je 20 300 novih radnih mjesta, “uglavnom restrukturiranjem tvrtki i zapošljavanjem nakon ušteda”.
Sveukupno, u Njemačkoj je ostalo oko 50.800 manje radnih mjesta, prvenstveno u proizvodnji robe.
Fenix-magazin/SČ
