„Posebno mi je drago da je povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vera Jourova u svom uvodnom izlaganju pohvalila upravo učinkovitost Hrvatske, istaknuvši kako je ona dobar primjer uspješne racionalizacije pravosudne mreže“, rekao je za pomoćnik ministra Republike Hrvatske Ivan Crnčec, na marginama jednodnevne konferencije o učinkovitosti pravnih sustava Europske unije, održane u petak u Austria centru u Beču, u sklopu austrijskog predsjedanja Vijećem EU-a.
„Radimo mnogo upravo na učinkovitosti našeg pravosuđa i taj kontinuitet očito je prepoznala i europska povjerenica i apostrofirala veliki napredak koji smo postigli na tom području. A o tom napretku Hrvatske dovoljno govori i podatak da smo početkom 2005. godine kada smo krenuli s pregovorima o pristupanju EU imali čak 1.600 000 neriješenih predmeta, a danas se ta brojka kreće ispod 400.000“.
Crnčec je napomenuo kako Hrvatska trenutačno radi na izmjenama šest vrlo važnih organizacijskih pravosudnih zakona.
„Možda najvažniji aspekt koji bi ovdje istakao je ponovna racionalizacija i smanjenje mreže sudova i državnih odvjetništva. Fokus smo stavili na prvostupanjske sudove. Kada se krenulo s prvim valom racionalizacije bilo je preko 200 prvostupanjskih sudova, a danas ih je 34. Zato jer smo Prekršajne sudove spojili s Općinskima, obzirom da su relikt prošlosti i nešto čega više nema u EU. Zbog velikog pada priljeva prekršajnih predmeta Prekršajne smo sudove ukinuli, jer nema potrebe da egzistiraju kao zasebni sudovi. Od zadnje izmjene Prekršajnog zakona 2013. godine, broj prekršajnih predmeta pao je s 300 tisuća na 130 tisuća. “, napomenuo je.
Kako je jedna od glavnih tema bečke Konferencije bila i važnost jačanja povjerenja građana u pravosudni sustav EU-a i njenih članica, a o čemu je iscrpno govorila povjerenica EK Juorova, pomoćnika ministra pravosuđa RH smo upitali kakvo je povjerenje Hrvata u naš pravosudni sustav.
„Povjerenje je veoma fluidna kategorija-50 : 50. Onaj koji izgubi spor vrlo često nema povjerenje u naš sustav, odnosno ima negativnu percepciju. Generalno gledano, po provedenim ispitivanjima, ne kotiramo baš najbolje. Ali trudimo se poboljšati naš pravosudni sustav, kako bi i povjerenje u njega znatno poraslo“, pojasnio je Crnčec.
Govoreći o transparentnosti pravosudnog sustava rekao je kako je Hrvatska tijekom pregovora s EU napravila „vrlo značajne korake prema neovisnosti pravosuđa“. Kao primjere naveo je kartice sudaca stavljene na Web stranice, kao i imovinske kartice državnih dužnosnika.
Što se tiče digitalizacije, teme kojom je završila bečka Konferencija o učinkovitosti pravosudnih sustava EU-a, Crnčec je istakao kako hrvatski ministar pravosuđa uvijek ističe da je digitalizacija pravosudnog sustava „naš apsolutni prioritet, jer treba biti brži, bolji i moderniji“.
„U svakom slučaju, unatoč svemu što još moramo učiniti, hrvatski pravosudni sustav je danas neusporedivo bolji od onoga prije 10 godina“, zaključio je Ivan Crnčec.
S hrvatske strane konferenciji je bila nazočna i savjetnica ministra pravosuđa RH Ana Vlahović Stanić.
Konferenciju je otvorio austrijski ministar pravosuđa Josef Moser, istaknuvši kako je učinkovito pravosuđe od strateškog značaja za ostvarenje interesa, ciljeva i razvoja EU. Posebno se je osvrnuo na značaj jačanja mehanizama zaštite vladavine prava na razini Unije.
Svi govornici, uključujući povjerenicu EK Jourovu i predsjednika Europskog suda Koena Lenaertsa u svojim su izlaganjima posebno istaknuli značaj neovisnog, nepristranog i učinkovitog pravosuđa kao jamca demokratske vladavine, razvoja djelotvornog tržišnog gospodarstva, načela vladavine prava i pravne sigurnosti građana Europske unije.
Uz predstavnike Europske komisije i EU-a i visoke državne dužnosnike zemalja članica EU-a te zemalja Jugoistočne Europe i tzv. Unijine Istočne partnere, Konferenciji su bili nazočni i predstavnici međunarodnih organizacija, Vijeća odvjetništava EU-a (CCBE), Europske komisije za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ), Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) itd.
Fenix-magazin/Snježana Herek