Prema podatcima Statiste, njemačke online platforme specijalizirane za prikupljanje podataka, u 2022. godini je 520.000 ljudi napustilo Katoličku crkvu u Njemačkoj.
Velik broj ljudi Katoličku crkvu je napustio zbog plaćanja crkvenog poreza. Naime, mnogi ne žele plaćati crkveni porez pa je jedini način da ga se izbjegne, prekinuti članstvo u Katoličkoj crkvi, prenose njemački mediji.
Oni koji žele napustiti svoje crkveno zajedništvo u Njemačkoj, moraju se informirati o važećim propisima u svojoj saveznoj državi. Tzv. ispis iz Crkve se postiže odlaskom pred suca lokalne uprave i potpisivanjem izjave da osoba više nije katolik. Isti je proces i kod izlaska iz Evangelističke crkve.
Gdje zapravo odlazi crkveni porez?
Crkveni porez, prema navodima Franjevci-st.com, iznosi 9% od poreza na dohodak (Lohnsteuera). U Bayernu i Baden-Württembergu iznosi 8%. Dakle, ne plaća se 9% od plaće nego 9% od poreza na dohodak. S tim novcem financira se rad Crkve. Tim se misli na cjelokupni rad, a ne samo na plaće svećenicima.
Crkveni porez u Njemačkoj plaćaju svi članovi Katoličke crkve, a članom Crkve se postaje krštenjem. Dakle, bez obzira gdje ste kršteni, ako radite u Njemačkoj, dužni ste plaćati taj porez, sve dok ne napustite tu državu. U stvarnosti, crkveni porez u Njemačkoj ne plaćaju svi članovi Crkve. Statistički gledano, tek jedna trećina članova ima poreznu obvezu. To je stoga, što crkveni porez ne plaćaju osobe s malim prihodima, nezaposleni, umirovljenici, djeca, učenici i studenti. Dakle, poreznim obveznikom postajete ako ispunjavate sljedeća tri uvjeta: da ste član Crkve (tj. da ste kršteni), da imate prijavljeno prebivalište i da ste platno sposobni.
Porez ubire Financijski zavod i prosljeđuje ga Crkvi, čime ona dalje financira svoje višestruke djelatnosti kao što su dječji vrtići, škole, gimnazije, sveučilišta, bolnice, starački domovi. Osim toga veliki dio novca odlazi u Caritas koji brine za siromašne, te se s tim novcem financiraju radovi misija po svijetu.
Od novca skupljenog porezom, financiraju se crkve i svi crkveni prostori. I hrvatske misije/zajednice na raspolaganje su dobile župne urede i misijske prostorije u kojima se okupljaju naši ljudi, gdje podučavaju hrvatsku djecu vjeronauk i priprema ih se za sakramente. Folklorne skupine, tamburaški sastavi, klape i druge grupe osnovane su i godinama djeluju u misijama, prenoseći tradiciju na svoja pokoljenja i čuvajući hrvatske običaje od zaborava, navode splitksi Franjevci.
Fenix-magazin/MD
