Ionako visoke cijene kobasica i šunke za Uskrs u njemačkim diskontima Aldiju, Lidlu i Netto i Co ponovno su poskupjele . Ali tko ima koristi od toga? Studija pokazuje: vlasnici životinja, mesari i proizvođači kobasica nemaju.
Cijene pakiranih barenih, sirovih kobasica i suhomesnatih proizvoda u diskonterima kao što su Aldi, Lidl, Penny i Netto porasle su u prosjeku za 24 posto tijekom 2022. godine, javlja”Handelsblatt” pozivajući se na analizu konzultantske kuće Ebner Stolz iz Münchena.
Nije ni čudo, sve veći troškovi energije trenutno uzrokuju probleme mnogim industrijama. Cijene hrane trenutno su oko 22 posto više nego prošle godine.
Uzgajivači svinja, mesari, proizvođači kobasica i pršuta od toga, čini se, nemaju nikakve koristi. Klaus-Martin Fischer, autor studije, izvlači ovaj zaključak u intervjuu za “Handelsblatt”. Kaže: “Samo je jedan dobitnik skokova cijena: maloprodaja .”
Prema riječima stručnjaka, studija pokazuje da su proizvođači kobasica i šunke u prosjeku samo jednom povećali cijene u odnosu na prethodnu godinu – u ožujku 2022. – za oko dvanaest posto.
Cijene hrane enormno rastu.
Diskontni lanci su, pak, nakon dvoznamenkastog rasta u ožujku u prosjeku još četiri puta podigli cijenu. “Povećanja cijena u maloprodaji znatno su veća od onih u uzvodnim fazama u lancu vrijednosti – i to znatno”, kaže Fischer.
S teškom gospodarskom situacijom posebno se bore proizvođači. Poljoprivredna imanja troše znatno više energije nego prosječno kućanstvo. Oni posebno trpe zbog poskupljenja električne energije. Osim toga, tu su i skupa gnojiva i stočna hrana, piše savjetovalište za potrošače.
Savezna udruga njemačkih proizvođača kobasica i šunke žali se na visoke dodatne troškove za sirovine, energiju, osoblje i logistiku. “Za većinu naših članova nije trebalo biti moguće prenijeti povećanje troškova na trgovinu”, rekao je generalni direktor savezne udruge Horst Koller za “Handelsblatt”.
Prema njegovim izjavama, trgovci su većim dijelom odbili više cijene od proizvođača. Velika “tržišna moć trgovine” značila je da proizvođači nisu imali izbora nego prihvatiti “razornu politiku cijena”.
Uzgajivači svinja ostvaruju gubitak od 43 centa po kilogramu mesa
Zbog toga je nekim tvrtkama bilo teško pokriti troškove proizvodnje. Industrijskom stručnjaku Fischeru dopušteno je pogledati knjige jedanaest njemačkih proizvođača kobasica i mesara. Posebno su velike tvrtke u minusu, kaže. I ukazuje na tešku situaciju proizvođača: “Svinjogojci i uzgajivači prasadi ispisali su duboke crvene brojke do samog kraja.”
To i nije iznenađujuće. Isplatne cijene svinja za klanje značajno su porasle tijekom 2022. godine. Međutim, troškovi hrane i energije ostaju visoki. Prema procjenama interesne skupine uzgajivača svinja u Njemačkoj, uzgajivači svinja su u 2022. ostvarili gubitak od 43 centa po kilogramu klaoničke težine.
Osim toga, sve manje ljudi sada jede meso. U prosjeku godišnje na tanjuru po osobi u Njemačkoj završi 52 kilograma mesa. Pokazuju to podaci Savezne agencije za poljoprivredu i hranu (BLE).
Od početka izračuna 1989. konzumiralo se toliko malo mesa kao 2022. BLE sumnja da bi razlog za to mogao biti stalni trend prema biljnoj prehrani.
Diskontni lanci ne komentiraju poskupljenja.
“Handelsblatt” je od raznih diskonta želio doznati zašto su cijene kobasica nastavile rasti. No ni Lidl, ni Kaufland, ni Aldi Süd ni Penny nisu komentirali pozadinu formiranja cijena.
Samo Rewe, supermarket koji pripada istoj grupi kao i Penny, je na upit novinara odgovorio: “Nastavit ćemo se pobrinuti da se prilagodbe cijena prosljeđuju samo našim kupcima tamo gdje stvarno postoji visok pritisak na troškove.”
U siječnju je predsjednica Savezne udruge centara za savjetovanje potrošača Ramona Popp spomenula mogućnost “poreza na višak dobiti” za prehrambenu industriju. U prosincu 2022. takva je mjera za energetske tvrtke usvojena kao dio godišnjeg poreznog zakona.
Hoće li se i u kojoj mjeri prehrambene tvrtke i trgovci na malo obogatiti od krize, vidjet će se na kraju po njihovoj dobiti, rekao je Popp za “Bild am Sonntag” u siječnju. Prema njezinu mišljenju, zdrava prehrana ne bi trebala biti pitanje novca.
Fenix-magazin/DP/MMD
