Od srijede, cijene goriva smiju se povećati samo jednom dnevno. Cijene na benzinskim crpkama i dalje rastu.
Unatoč mjerama koje je njemačka vlada poduzela za borbu protiv rastućih cijena goriva, dizel u Njemačkoj je skuplji nego ikad. Prosječna dnevna cijena po litri u srijedu na nacionalnoj razini iznosila je 2,327 eura, što je za 0,6 centi više od prethodnog rekorda iz ožujka 2022., prema podacima ADAC-a (Njemačkog automobilskog kluba). Ova brojka nije prilagođena inflaciji, pišu njemački mediji.
Super E10 benzin također je nastavio rasti cijenu prvog dana nakon stupanja na snagu novih propisa: Prema ADAC-u, prosječna cijena u zemlji iznosila je 2,129 eura po litri, što je novi rekord za ovu godinu.
Još jedno poskupljenje u podne
Za njemačku vladu ovo je nesretna podudarnost rekordnih cijena i novog propisa, jer su pravila, koja su političari donijeli ubrzanim postupkom, stupila na snagu u srijedu: Cijene goriva na benzinskim crpkama sada se smiju povećati samo jednom dnevno u podne.
U četvrtak u podne cijene su ponovno skočile diljem zemlje, prema ADAC-u (Njemački automobilski klub): s prosječnih 2,297 eura po litri dizela u 11:45 na 2,415 eura u 12:15. Super E10 (premium bezolovni benzin) također je poskupio unutar tog pola sata, s 2,10 eura na 2,198 eura, prema ADAC-u. Ovo nisu dnevni prosjeci, već vršne cijene. Nagli porasti cijena dogodili su se i prije stupanja na snagu nove uredbe, ali ne u podne, već tijekom jutarnje špice.
Dizel je od velike važnosti za nekoliko sektora.
Ali zašto cijene dizela tako naglo rastu? To je zato što je dizel – za razliku od premium benzina – neophodan za nekoliko sektora. To uključuje logistiku, poljoprivredu i građevinarstvo. Kamioni, građevinska oprema, traktori i mnogi teretni vlakovi voze na dizel. Vlasnici privatnih automobila imaju mogućnost manje voziti, barem u slobodno vrijeme, i uštedjeti novac. Poljoprivrednik, s druge strane, mora obrađivati svoja polja u proljeće, a vozač kamiona mora dostaviti svoj teret.
Tmuran scenarij
Prilagođen inflaciji, dizel u Njemačkoj je i dalje jeftiniji nego što je bio prije četiri godine: Stope inflacije bile su visoke 2022. i 2023. zbog rata u Ukrajini. Međutim, ako američki predsjednik Donald Trump ne uspije okončati rat protiv Irana, koji su pokrenuli SAD i Izrael, ekonomisti već upozoravaju na ozbiljne ekonomske posljedice, ne samo za Njemačku, već i za cijeli svijet.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna dnevna potrošnja nafte iznosi nešto više od 100 milijuna barela (159 litara po barelu). Zbog iranskog nuklearnog sporazuma, britanski institut za ekonomska istraživanja Oxford Economics procjenjuje da je na svjetskom tržištu svaki dan dostupno otprilike deset milijuna barela manje.
Iako rat uzrokuje i blagi pad globalne potražnje, ekonomisti u analizi pišu da bi, ako rat potraje šest mjeseci, nafta do kraja ljeta mogla postati toliko rijetka da bi posebno zemlje u razvoju morale racionirati svoju potrošnju. U ovom scenariju institut predviđa globalnu recesiju.
Prije tri tjedna, Institut Ifo sa sjedištem u Münchenu upozorio je da su svjetske strateške rezerve nafte ograničene i da bi se mogle iscrpiti u roku od nekoliko mjeseci.
Fenix-magazin/SČ
