Rat na Bliskom istoku svom snagom udara po džepovima vozača! Prema portalu „benzinpreise.de“, na samom vrhu liste najskupljih benzinskih crpki u Njemačkoj trenutno se nalazi jedna postaja: ESSO „A3 Donautal West“ kod Passaua. Ovdje litra Supera trenutno košta nevjerojatnih 2,479 eura, dok su dizel i Super E10 na 2,419 eura.
Ovo odmorište nalazi se izravno na autocesti A3, tik prije austrijske granice. To znači: ogroman tranzitni promet prema Beču, gotovo nikakva konkurencija i nikakva stvarna mogućnost izbjegavanja. Benzinske crpke na autocestama ionako su poznate po visokim cijenama, ali u kriznim vremenima ovi su dodaci postali drastični.
Rat s Iranom gura cijene u nebo
Sukob na Bliskom istoku danima izaziva nervozu na tržištima nafte. Posebno je kritična situacija oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Svaki poremećaj tamo odmah se odražava na cijenu nafte, što se već vidi diljem Njemačke. U utorak je prosjek (prema ADAC-u) iznosio 1,921 eura za dizel i 1,895 eura za Super E10. To je porast od 17,8 centi za dizel i 11,9 centi za E10 u usporedbi s petkom, prije početka eskalacije.
Razlika do 30 eura po jednom točenju
Što to znači u praksi?
Tko na spomenutom odmorištu kod Passaua utoči 50 litara Supera, platit će 123,95 eura.
Uz savezni prosjek od 1,895 eura, isti taj spremnik koštao bi 94,75 eura.
Razlika: gotovo 30 eura za samo jedno točenje!
Kod dizela je situacija slična – razlika iznosi skoro 25 eura u usporedbi s prosjekom države. No, ne plaćaju više samo vozači na autocestama. Opći skok cijena od petka znači da prosječan vozač pri svakom punjenju spremnika (50l) plaća između 6 i 9 eura više nego prije nekoliko dana. U gradovima poput Frankfurta na Majni, granica od dva eura na mnogim je mjestima već odavno pala.
Nafta preko 82 dolara
Glavni razlog za ovaj šok je cijena sirove nafte tipa Brent, koja je skočila na preko 82 dolara po barelu (oko 70 eura). Samo danas cijena je porasla za gotovo pet posto. Nesigurnost na Bliskom istoku i strah od zatvaranja pomorskih puteva tjeraju tržišta u paniku, što se izravno prelijeva na cijene benzina i dizela.
Psihološka granica
Granica od dva eura je premašena. Za mnoge vozače to nije samo porast od nekoliko centi – osjećaj je kao da smo prešli na potpuno novu razinu cijena. U Hamburgu i Kölnu litra Supera E5 već košta 2,03 eura, dok se u centru Frankfurta na Majni traži i do 2,08 eura. Čak i E10 na mnogim mjestima stoji između 2,00 i 2,02 eura. Na aplikacijama za praćenje cijena sve su češći crveni znakovi s iznosima iznad dva eura.
No, zašto baš brojka od dva eura ima tako snažan učinak na nas?
Efekt “lijeve znamenke”
Studije bihevioralne ekonomije pokazuju da potrošači cijene ne obrađuju potpuno racionalno. Ključnu ulogu igra takozvani efekt lijeve znamenke (Left-Digit Effect). Istraživanja pokazuju da kupci cijene kategoriziraju prema prvoj znamenki s lijeve strane, a ne prema stvarnoj razlici. Razlika između 1,99 eura i 2,01 eura percipira se kao ogromna jer se mijenja vodeća znamenka.
Prevedeno na tržište goriva: skok s 1,98 na 2,02 eura djeluje veće nego porast s 1,88 na 1,92 eura – iako je matematička razlika identična.
Mentalne referentne cijene
Ekonomisti objašnjavaju da potrošači u pamćenju spremaju takozvane referentne cijene koje služe kao mjerilo. Godinama su cijene goriva u Njemačkoj bile ispod dva eura, što je tu brojku pretvorilo u mentalnu granicu. Kada se ona prijeđe, nastaje dojam nove ere cijena – bez obzira na to koliko je sam proces poskupljenja zapravo bio postupan.
Ljudi promjene ocjenjuju u odnosu na referentnu točku, a ne apsolutno. Ta točka će se pomaknuti tek kada se nova, visoka razina cijena stabilizira kroz duže vrijeme.
Zašto je efekt kod goriva najjači?
Kod goriva se ovaj psihološki efekt pojačava iz tri razloga:
Cijene su istaknute na ogromnim, svima vidljivim panelima.
Primjećujemo ih redovito, čak i kad ne točimo.
Medijski su iznimno popraćene.
Što dva eura znače konkretno za novčanik?
Tipični spremnik od 55 litara pri cijeni od dva eura košta točno 110 eura. Pri cijeni od 2,08 eura to je već 114,40 eura. Razlika od osam centi po litri nakuplja se na 4,40 eura po jednom točenju.
Za vozača koji godišnje prelazi 15.000 kilometara uz potrošnju od 7 litara, to znači oko 1.050 litara goriva godišnje. Pri cijeni od 2 eura to je 2.100 eura godišnje, dok pri cijeni od 2,08 eura trošak skače na 2.184 eura. Upravo ti iznosi čine psihološku granicu opipljivom.
Politička važnost “okrugle” brojke
Okrugle granice pojednostavljuju složene tržišne mehanizme. Cijene nafte, porezi, nameti i tečajevi valuta stalno variraju, ali okrugla brojka poput dva eura sažima sav taj razvoj u jednu jasno komuniciranu vrijednost. Zato su te granice idealne za javne rasprave i služe kao signal za uzbunu, iako je ekonomski pomak zapravo bio postupan.
Fenix-magazin/IK
