Pod nazivom “Povratak – stvarnost ili utopija Međunarodni znanstveno-stručni skup”, 4. Hrvatski iseljenički kongres održat će se od 25. do 27. lipnja ove godine, a ne kako je ranije bilo najavljeno od 3. do 5. srpnja. Kongres će se održati u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem gradu u Zagrebu.
O promjeni koje su se dogodile iz opravdanih razloga i uz isprike sudionicima Kongresa priopćio je dr.sc. Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora IV. Hrvatskog iseljeničkog kongresa.
Nakon Prvoga HIK-a, održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog HIK-a iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg HIK-a iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika, kojem posvećujemo Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.
Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno- gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.
Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha.
Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.).
Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta. Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo.
Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.
Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.
Glavne teme kongresa:
1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
2. Institucionalna potpora povratku
3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi
4. Obrazovanje i povratak mladih
5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
6. Demografski aspekti povratka
7. Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, sport
Popis tema ne ograničava vas da iz svoje discipline, zanimanja, kompetencije sami predložite i neku novu temu.
Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski.
Molimo sve zainteresirane za sudjelovanje na Kongresu da pošalju sažetak svog predavanja i kratku biografiju. Sažetak mora sadržavati: naslov rada, ime i prezime autora, instituciju koju predstavljate, koncept do 250 riječi te 5-7 ključnih riječi.
Krajnji rok za predaju sažetka je 30. travnja 2020. Radovi s Kongresa naknadno će biti objavljeni u tiskanom Zborniku.
Fenix-magazin/IM
