Čelnik mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi u opširnom je intervjuu za mađarski portal Index ustvrdio kako je u slučaju međunarodne tjeralice protiv njega, unatoč odlukama međunarodnih sudova i arbitraže, situacija nemoguća i Hrvatska ne može vječno bježati od istine, a ponovio je i prigovore na visoke tarife Janafa za transport nafte.
Na upit kako, unatoč činjenici da je arbitražni sud već presudio da nije počinio kazneno djelo, protiv njega još uvijek postoji međunarodna tjeralica, Hernadi je ustvrdio kako je situacija nemoguća. “Očita i opetovano izrečena istina od strane međunarodnih sudova biva nadjačana sitnim, lokalnim političkim interesima, što rezultira mojom nemogućnošću putovanja. Ali na kraju dobro uvijek pobjeđuje – presude moraju biti izvršene prije ili kasnije”, rekao je predsjednik i izvršni direktor MOL-a u intervjuu koji je u utorak objavio mađarski portal.
Po njegovim riječima, u slučaju arbitražnog suda u Washingtonu međunarodni ugovor jamči ovršnost presude. “Nekoliko dana me ispitivalo desetak vrlo dobro obučenih i dobro plaćenih američkih odvjetnika, koji su svi pokušavali dokazati da sam kriv. Nakon toga su jednoglasno proglasili da nisam počinio zločin, a krunskog svjedoka proglasili potpuno nevjerodostojnim. Hrvatska ne može vječno bježati od istine”, ustvrdio je Hernadi.
Nakon što je početkom srpnja 2022. godine Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) dostavio pravorijek u arbitraži MOL-a protiv Hrvatske, iz MOL-a su tada u priopćenju ustvrdili kako Hrvatska nije uspjela dokazati bilo koju od svojih tvrdnji o korupciji u Hrvatskoj u vezi s energetskom kompanijom Ina te poručili kako ta presuda “znači da je predsjednik i izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernadi nevin”.
I sredinom listopada 2022. iz MOL-a su reagirali na odluku švicarskog Saveznog vrhovnog suda, koji je presudom odbacio hrvatski zahtjev za revizijom arbitražnog pravorijeka iz 2016. godine, ustvrdivši da su tako, osim u Hrvatskoj, svi sudovi i istražna, tijela došli do istog zaključka – korupcija se nije dogodila.
Inače, Vrhovni sud RH je krajem listopada 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.
Odgovarajući na upit o MOL-ovoj “ruskoj izloženosti”, Hernadi je rekao kako su povećali nabavu sirove nafte s juga, ali i kako je “trošak dostave kroz Hrvatsku i dalje četiri puta veći od poštene tržišne cijene”.
“Naši hrvatski partneri jednostavno zlorabe našu ranjivu poziciju i time otežavaju situaciju ne samo Mađarskoj, nego i Slovačkoj i Češkoj. Ove zemlje nemaju izlaz na more i njihove su rafinerije dizajnirane za preradu ruske sirove nafte”, rekao je čelnik MOL-a i dodao kako su oduvijek znali da je to izazov zbog čega su potrošili i veliki novac kako bi povećali domaću proizvodnju, razvili južnu opskrbnu rutu i transformirali tehnologiju svojih rafinerija.
“Što sad rade naši južni partneri po tom pitanju, kada nam zbog politike sankcija jako treba sirovina koja dolazi Jadranskim naftovodom (Janaf)? Nemilosrdno nas muče. Jednostavno zato što mogu. Pod ovim okolnostima nastavljamo prerađivati 60-65 posto ruske sirove nafte u Százhalombatti i Bratislavi”, kazao je Hernadi.
Inače, početkom srpnja prošle godine mađarski je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio kako su hrvatske tranzitne naknade za energente previsoke, i četiri puta više od tržišnih, a što otežavaju diversifikaciju nabave i opskrbu energijom Mađarske i Slovačke.
Na to su, također početkom srpnja 2023. reagirali iz Janafa iz kojeg su te izjave ocijenili netočnim te su se odlučno suprotstavili svim tvrdnjama koje upućuju na mogući neravnopravan položaj bilo kojeg korisnika svojih usluga. Iz Janafa su istaknuli da sve partnere tretiraju jednako te da se cijena transporta definira u pregovaračkom postupku prema utvrđenoj metodologiji koja nije vezana za pravne osobe, nego za duljine i iskorištenost kapaciteta dionica naftovoda. Metodologija za utvrđivanje cijena transporta dio je Pravilnika o utvrđivanju cijena transporta nafte naftovodnim sustavom kompanije.
Sam povod intervjuu čelnika MOL-a bila je najnovija deregulacija cijena naftnih derivata u Mađarskoj, a bilo je govora i o stanju na naftnom tržištu, posljedicama rata u Ukrajini itd.
Tako je na upit o predviđanima cijena goriva u ovoj godini, Hernadi odgovorio kako je to vrlo teško pitanje i mnogo je komponenti koji određuju cijenu.
“Ne očekuje se značajno smanjenje cijena”, rekao je, objašnjavajući kako vanjski čimbenici odlučujuće utječu na kretanje cijena, kako se ratovi odvijaju pred našim očima, a taj se niz lako može proširiti daljnjim sukobima.
Spomenuo je i kako trenutno prijeteći slučaj otvaranja fronte na Bliskom istoku može rezultirati rastom cijena i do 15 posto na domaćem tržištu, a taj je broj spekulativan i ovisno o težini i specifičnosti krize moglo bi doći i do mnog veće eksplozije cijena. Ako se u tom području otvori nova fronta, zatvori se Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi 20 posto cjelokupnog tržišta sirove nafte, tada se može očekivati da će doći do porasta cijene od 70-80 posto. “Prema pravilu, gubitak proizvodnje od jedan posto na svjetskom tržištu može kratkoročno izazvati povećanje cijena od 10 posto”, rekao je Hernadi.
Na upit ne profitiraju li naftne kompanije od poskupljenja, odgovorio je kako naftne kompanije ne vole ratove. “Sukob užasno remeti tržišta. Rast cijena dobar je samo za naftne kompanije kratkoročno. U takvim slučajevima, vrijednost naše proizvodnje raste – pod uvjetom da vlade ne oduzimaju povlastice – ali u isto vrijeme, marža na rafinirane proizvode također opada. I ovdje vrijedi osnovno pravilo da dugoročno uravnotežena situacija donosi najviše svim sudionicima”, rekao je.
Hernadi je uz ostalo izjavio i kako su, zahvaljujući zamjeni ruske nafe, Sjedinjene Države za sebe pronašle fantastično tržište, Europu, gdje su ostvarili najveći porast izvoza, kako sirove nafte tako i prirodnog plina. “U prvoj polovici 2023. izvoz sirove nafte i prirodnog plina postavio je rekorde u SAD-u. Što se tiče nafte, Europa je bila tržište broj jedan primatelja američkog izvoza, s 44 posto izvoza u Europu. Uvoz američkog LNG-a u Europu porastao je za 170 posto između 2021. i 2023. godine. To je jednostavno postala tržišna niša u koju su se ugurali. Amerika je zemlja u kojoj, bez obzira na vlast, politika uvijek nalazi sklad s poslovnim interesima. I što je rezultat svega toga? Sjedinjene su Države ovih dana u izvrsnoj formi, a Europa pati”, ustvrdio je čelnik MOL-a.
Upozorio je kako je energija poskupjela za Europu u cjelini pa i europske potrošače, kako se ubrzao 20-godišnji proces u kojem Europa postupno zaostaje za Amerikom, gdje je prirodni plin čak četiri puta jeftiniji. Također je upozorio na pitanja energetske tranzicije, ustvrdivši kako su u SAD-u gospodarski subjekti financijski zainteresirani da svoje poslovanje učine održivim, dok se u Europi kaznenim mjerama forsiraju zeleni zaokret.
“Zbog razlika u cijenama energije, visokih troškova ugljičnog dioksida, ograničenog pristupa zelenoj energiji i značajnih ulaganja u dekarbonizaciju, Europa zaostaje. Spomenimo samo nekoliko primjera – američke tvrtke imaju 55 posto troškovne prednosti u odnosu na europske u kemijskoj industriji, a 11 posto u industriji čelika. I koji je rezultat ovoga? Posve je racionalno da tvrtke presele svoju proizvodnju na manje regulirana, konkurentnija tržišta, poput Azije ili Sjedinjenih Država. A prije ili kasnije to će otvoriti probleme sigurnosti opskrbe i suvereniteta”, rekao je Hernadi.
Govoreći koliko dugo Europa može napredovati u trenutnoj globalnoj konkurenciji, kazao je kako, ako se želi da traje što duže, ne može štedjeti na planiranju 15-20 godina unaprijed. “Velike tvrtke su sposobne za to, manji igrači ne mogu izmisliti ili implementirati razvoj ovih razmjera. Prosperitet kontinenta ne može se očekivati od mikropoduzeća. Ali ti razvoji ne služe samo interesima velikih kompanija, već i interesima zemlje, pa čak i cijele regije”, rekao je.
“Čvrsto vjerujem da ekonomska racionalnost ne bi trebala biti podređena političkom djelovanju. Politika funkcionira u nekom drugom vremenskom okviru i drugačijom logikom. Izbori za izborima, cilj je maksimizirati glasove i dobiti političku moć. Ovdje je često potrebno brzo i trenutno rješenje i to može dovesti do neracionalnosti. Kako se možeš izvući s ovim? Uz uravnoteženo i dosljedno donošenje odluka”, poručio je uz ostalo čelnik MOL-a u opširnom intervjuu koji je objavio mađarski portal Index.
Fenix-magazin/MMD/Hina
