Search
Close this search box.
Search

Čekaju konačni sud: Haški sud danas odlučuje o sudbini bosanskohercegovačke šestorice

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju danas će izreći pravorijek šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, odlučiti je li i Hrvatska sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu i time zaključiti svoje 24-godišnje postojanje.

Žalbeno vijeće UN-ova suda u Den Haagu pod predsjedanjem Carmela Agiusa počet će u 10 sati čitati svoj konačni sud o odgovornosti političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata za teške zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu tijekom rata u BiH.

Lideri najmalobrojnijeg naroda u BiH nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Suci su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, presudili kako im je cilj bio etnički očistiti Bošnjake iz većinski hrvatskog dijela BiH i u slučaju raspada države pripojiti ga Hrvatskoj, prema zločinačkom planu u kojem je sudjelovao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i uz njega ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko.

Iako Haški sud utvđuje kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne država, kvalifikacije iz prvostupanjske presude negativno govore o ulozi Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u ratu u susjednoj državi.

Hrvatska se dvaput pokušala uključiti u postupak u svojstvu prijatelja suda tvrdeći da će njezini pravni stručnjaci i povjesničari opovrgnuti teze tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu i sudjelovanju hrvatskog državnog i vojnog vrha u tome. Sud je to oba puta odbio.

Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo, koje traži veće kazne, i branitelji šestorice optuženih, koji traže oslobađanje ili novo suđenje zbog pogrešnih zaključaka u prvostupanjskoj presudi.

Očekivanja odvjetnika

“Kada bi očekivanja temeljila isključivo na pravnim kriterijima, onda bi ukidanje prvostupanjske presude smatrala izvjesnim. Ovako očekujem neko kompromisno rješenje, pa je zato smanjenje kazne realnija opcija”, rekla je Hini Vesna Alaburić, odvjetnica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika HVO-a.

Obrana generala Slobodana Praljka očekuje ili oslobađajuću presudu ili ukidanje prvostupanjske presude.

Praljkova braniteljica Nika Pinter rekla je Hini da su obrane u žalbenom postupku pokazale kako zaključci o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom oružanom sukobu nisu održivi, kao što je to u svom izdvojenom mišljenju utvrdio predsjednik raspravnoga vijeća Jean Claude Antonetti.

hrvatska sestorka u Haagu hinaAntonetti je tada zaključio da je Hrvatska intervenirala u BiH uglavnom slanjem dobrovoljaca i časnika poput Praljka ili Petkovića te materijalnom pomoći, te da je izravna vojna intervencija HV-a, ako je do nje uopće došlo, bila vrlo ograničena.

Ocijenio je da, prema transkriptima iz Tuđmanovog ureda, svi njegovi planovi o uređenju BiH nisu bili u suprotnosti sa stajalištem međunarodne zajednice, podsjeća Pinter.

Petkovićeva obrana ističe da nije negirala zločine, nego je pokušala dokazati da oni nisu bili posljedica zločinackog plana etničkog čišćenja.

“Mi smo u žalbenom postupku nastojali na jednostavan i slikovit način pokušali dokazati da u prvoj polovici 1993. etnička slika nijedne općine na inkriminiranom području nije promijenjena. Zato se ne može smatrati da je bilo koji od zločina počinjenih u borbama u tom periodu bio sastavnica zločinačkog plana etničkog čisćenja”, istaknula je Alaburić.

Dodaje da su to dokazali i za dio sukoba u drugoj polovici 1993. kada se promijenila etnička struktura stanovništva dijela tadašnje Herceg-Bosne, ali zbog toga jer su i muslimani i Hrvati napuštali pojedina područja zbog ratnih sukoba.

“Mi smo sucima prezentirali podatke i dokaze o tijeku ratnih sukoba i ofenzivnim akcijama Armije BiH, kao i vojnim akcijama HVO-a koje su bile isključivo obrambene naravi. HVO je, naime, u to vrijeme gubio teritorij pod svojom kontrolom”, rekla je je Petkovićeva odvjetnica.

Tužitelj Stringer je, pak, pred žalbenim sucima tvrdio kako su zaključci prvostupanjske presude o etničkom čišćenju Hercegovine potkrijepljeni brojnim svjedočenjima i dokumentima.

Ocijenilo je, ipak, da raspravno vijeće nije na odgovarajući način procijenilo težinu zločina i od žalbenog vijeća zatražio da optužene osudi na “značajno” duži zatvor.

Očekivanja političara

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Budimpešti da ne očekuje da bi presuda koju Haški sud treba u srijedu izreći šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata mogla na bilo koji način povezati odgovornost Hrvatske s cijelim tim procesom.

“Što se tiče aktivnosti Hrvatske mislim da smo iskoristili sve pravne mogućnosti koje su nam stajale na raspolaganju  u ovom procesu… ja neću prejudicirati, vlada će komentirati presudu kada bude objavljena, to će biti u srijedu.  U svakom slučaju ja ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske u vezi s cijelim tim predmetom”, rekao je Plenković u izjavi novinarima na marginama sastanka na vrhu zemalja središnje i istočne Europe i Kine u Budimpešti.

Predsjedavatelj BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će u srijedu pred Haaškim tribunalom biti oslobođeni bivši dužnosnici Herceg Bosne, istaknuvši kako drugostupanjska presuda neće negativno utjecati na položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Očekujem da Jadranko Prlić i drugi budu oslobođeni. Oni su već platili iznimnu cijenu. Trinaest i pol pol godina su vezani za Haag”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice čelništva HNS-a BiH koje okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke u BiH.

Čović je uvjeren kako su šestorica hrvatskih dužnosnika iz BiH nevina te da se nakon presude neće poremetititi odnosi u BiH.

Uoči izricanja presude među političarima u BiH prevladava suzdržanost, a samo mediji nagađaju kakav bi mogao biti sudski pravorijek.

“Hoće li ‘šestorka’ proći kao Mladić”, pitanje je kojega na naslovnici u utorak postavlja sarajevski “Dnevni avaz” uz jasnu sugestiju kako bi pravda bila zadovoljena jedino ukoliko bi ranije izrečene zatvorske kazne nekadašnjim dužnosnicima Herceg-Bosne bile povećane, kako je to tražilo tužiteljstvo u svojoj žalbi na prvostupanjsku presudu.

“Avaz” podsjeća i kako bi Jadranko Prlić, u slučaju da osuđujuća presuda bude potvrđena, postao najvišim hrvatskim političarem osuđenim pred Haaškim tribunalom.

List navodi i kako je četrdesetak članova udruga koje okupljaju bivše pripadnike Armije BiH i bivše zatočenike logora što ih je držao HVO iz Mostara otputovalo u Den Haag kako bi nazočili izricanju presude zakazanom za srijedu. I oni se nadaju višim kaznama šestorici.

ICTY zatvara vrata

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu izricanjem presude u predmetu “Prlić i drugi” završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem prosinca ove godine u Haagu.

Gašenjem ICTY-ja njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).

MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića, čija je obrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojsilava Šešelja, u Haagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.

Karadžić je u ožujku 2016. osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošli tjedan na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivnje za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naložilo ponovno suđenje.

ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nurnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu. Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a u svibnju 1993. kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.

ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.

Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.

Oslobođeni su i zapovjednici Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj. Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.

Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Haag ili tijekom postupka.

ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora-  izrekao šest puta. Sve su ih dobili bosanski Srbi.

ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području Hrvatske – za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10 godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na Dubrovnik ( uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina). Dok je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK, uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba – Milan Martić na 35 godina zatvora.

Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika RSK optuženog za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske i protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.

Smrt u haškom zatvoru dočekao je i glavni arhitet zločina u bivšoj Jugoslaviji, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

Fenix-magazin/MD/Sanja Pucak i Bernard Ćavar/Hina/Foto:FaH

Povezano

HREBAK: Postigli smo dogovor oko izbornih lista, dobivamo dva prolazna mjesta
svijeca
UMRO BIVŠI ZASTUPNIK IVO JELIĆ: Andrej Plenković uputio sućut
NASILJE U ŠKOLI: Otac koji je napao nastavnika svoje kćeri završio u pritvoru
policija hrvatska
EPPO U AKCIJI: Zbog subvencijske prijevare i krivotvorenje isprava troje uhićenih u Međimurju
dragan covic
ČOVIĆ: Plenković ostaje na vlasti, može računati na tri mandata iz iseljeništva
Sat / Foto: Niklas Graeber/dpa
PRELAZAK NA LJETNO RAČUNANJE VREMENA: Svaki treći Nijemac žali se na pomicanje sata unaprijed