Nakon rekordnih 145 dana od parlamentarnih izbora u Austriji i više rundi propalih pregovora o sastavu vlade u različitim stranačkim postavama, u petak se je dogodio novi zaokret.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Prema informacijama austrijskih medija, u Austriji je ipak na pomolu trostranačka koalicija. I kako izvještava list “Kleine Zeitung” čelnici Narodne stranke (ÖVP) Christian Stocker, Socijaldemokratske stranke (SPÖ) i Neosa na čelu s Beatom Meinl-Reisinger nadaju se da će tijekom današnjeg dana dobiti “blagoslov” austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena.
Naime, narodnjaci i socijaldemokrati su, nakon što su prvotno usuglasili svoja stajališta, u srijedu u pregovore uključili i liberale Neosa. Te iste Neose s kojima u prvom krugu pregovora nisu uspjeli naći zajednički jezik. Zbog toga su početkom siječnja propali pregovori, a tadašnji čelnik narodnjaka i kancelar Karl Nehammer je dao ostavku.
Međutim, od ove srijede je navodno sve drugačije. Povratak Neosa na pregovaračku scenu i navodno “intenzivni pregovori” o tzv. trojnoj “semafor” koaliciji.
Kao jedan od glavnih razloga pregovaračkog obrata je navodno da narodnjaci i socijaldemokrati zajedno, sa samo jednim mandatom viška, nemaju ”čvrstu” većinu u Nacionalnom vijeću austrijskog parlamenta, koje ima 183 mandatara.
I tako je sada, kako izvještavaju domaći mediji, na pomolu “prva trostranačka koalicija u austrijskoj poslijeratnoj povijesti”.
Za malu pomoć svojim prijateljima, kako izvještava Austrijska novinska agencija APA, Neosi bi navodno mogli dobiti dva ministarstva: Ministarstva obrazovanja i pravosuđa, a možda i vanjskih poslova. Čelnica Neosa Beate Meinl Reisinger se u medijima spominje kao moguća ministrica vanjskih poslova ili pravosuđa. Službenih potvrda o tome, zasad, nema.
Kako ocjenjuju dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika, ÖVP i SPÖ su očito morali učiniti određene ustupke Neosu, posebice u pogledu reformi mirovinskog sustava. A to je upravo područje, zbog kojeg su, između ostalih, Neosi u prvoj rundi pregovora, početkom siječnja, nezadovoljni napustili pregovarački stol.
U posljednjem krugu pregovora, prvotna varijanta je bila da će u vladajuću koaliciju samo narodnjaci i socijaldemokrati, uz najavu Neosa kako je navedene dvije stranke spreman poduprijeti u parlamentu, na određenim tematskim područjima. Međutim, očito su narodnjaci i socijaldemokrati uvidjeli da bi im “politički brak” u ključnim područjima bio “pretanak” i stoga su i Neos pozvali u koaliciju.
Sada je odjednom sve moguće, samo da se spriječi da na vlast ne dođe krajnji desničar Kickl i njegov FPÖ, koji trenutno ima, barem prema anketama, 35 posto naklonosti biračkog tijela. Stoga su svi, osim Kicklovog FPÖ-a, protiv novih izbora.
Ako se danas javno potvrdi da Austrija dobiva trostranačku vladajuću koaliciju ÖVP-a, SPÖ-a i Neosa, čelnica Neosa Meinl-Reisinger prvo mora sazvati stranačko predsjedništvo, a potom slijedi glasanje o koalicijskom paktu. Za njegovo prihvaćanje potrebna je dvotrećinska većina glasova liberala.
To će, kako se procjenjuje, potrajati otprilike tjedan dana. Dakle, prisega nove austrijske vlade vjerojatno neće biti sljedeći tjedan, napominju austrijski mediji.
Da podsjetimo! Izborni pobjednik bila je krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) kontroverznog populiste Herberta Kickla. Međutim, s Kicklom nitko nije htio koalirati, pa je predsjednik Van der Bellen dao mandat za sastav vlade čelniku narodnjaka, tadašnjem kancelaru Karlu Nehammeru. Prvi trostranački pregovori narodnjaka, socijaldemokrata i Neosa, propali su početkom siječnja. Potom je uslijedio drugi pregovarački pokušaj između pobjednice izbora krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) koji je već bio pred vratima Saveznog kancelarstva i Narodne stranke (ÖVP) privremenog čelnika Christiana Stockera, koji je za razliku od Nehammera promijenio mišljenje i izrazio spremnost za koaliranje s Kicklovim krajnjim desničarima. Ali i ta kombinacija završila je neuspjehom.
Nakon toga je na scenu stupio austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen, koji je k sebi na raport pozvao čelnike svih stranaka. Osim Kickla, koji je predsjedniku vratio mandat uz obrazloženje da s narodnjacima ne može sastaviti vladu.
Prvi čovjek u državi potom je preostalim stranačkim čelnicima parlamentarnih stranaka koje imaju većinu u parlamentu, a to su narodnjaci i socijaldemokrati, jasno dao do znanja da više ne može čekati, i da ako ne postignu suglasje o mogućem koaliranju u kratkom roku, tada će on odlučiti ide li Austrija na nove izbore, ili će dobiti manjinsku ili ekspertnu vladu.
Prema svemu iznesenom, narodnjaci i socijaldemokrati, očito su poslušali predsjednika.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
