Američki predsjednik Joe Biden izabrao je Caroline Kennedy, kćer ubijenog predsjednika Johna F. Kennedyja, za veleposlanicu Sjedinjenih Država u Australiji, priopćila je u srijedu Bijela kuća.
Imenovanje ove bivše veleposlanice SAD-a u Japanu u mandatu Baracka Obame treba još potvrditi Senat.
Premda se o njezinu izboru odavno nagađalo, vijest dolazi gotovo godinu dana nakon početka Bidenova mandata dok republikanski senatori kasne s potvrdom većine glavnih diplomatskih dužnosti.
Njezina će zadaća u Canberri biti učvršćenje suradnje SAD-a i Australije u prilikama napetosti s Kinom na indo-pacifičkom području.
Caroline Kennedy (64) jedina je živa od sve djece JFK-a i Jackie Kennedy. G. 1999. njezin brat John Kennedy mlađi izgubio je život u padu manjeg zrakoplova kojim je upravljao. Ta tragična smrt – kao i mnogih drugih članova obitelji – dala je povoda priči o tobožnjem prokletstvu Kennedyjevih.
Veleposlanica se pojavljuje na glasovitoj fotografiji na kojoj se, kao dijete, sakrila ispod očeva radnog stola u Bijeloj kući.
Desetljećima je odbijala pozive demokratske stranke da im se pridruži i radije se posvetila pisanju – osobito o građanskoj slobodi – i poslu u newyorškom Metropolitan muzeju.
U politiku je ušla u vrijeme predsjedničke kampanje 2008. kao gorljivi pristaša kandidata Baracka Obame kojeg je opisala kao osobu koja ju nadahnjuje i podsjeća na oca.
Često je putovala na sjeveroistok Japana poharan u potresu i u cunamiju u ožujku 2011., nakon čega je ondje bila veleposlanica od 2013. do 2017.
Nakon diplomatske službe u Tokiju, Caroline Kennedy je ušla u upravno vijeće velike zrakoplovne kompanije Boeinga.
Objavljeni novi dokumenti o Kennedyjevu ubojstvu
Američka vlada je u srijedu objavila tisuće dokumenata FBI-ja i CIA-e u vezi s ubojstvom Johna F. Kennedyja 1963. koje i dalje pothranjuje teorije urote, unatoč službenom zaključku da je predsjednika ubio Lee Harvey Oswald.
Izvješća s kojih je skinuta oznaka tajnosti pokazuju da se istraga vodila u više smjerova, od sovjetske obavještajne službe preko talijanske mafije pa do komunističkih skupina u Africi kako bi se utvrdilo je li Oswald imao pomagače u tom ubojstvu koje je počinjeno 22. studenog 1963. u Dallasu, u Teksasu i koje je potreslo svijet.
Napose pokazuju da su Sjedinjene Države pojačale svoje aktivnosti špijunaže i utjecaja na kubanski režim Fidela Castra s kojim je Oswald bio u kontaktu i koji je Kennedyjeva vlada htjela srušiti.
Gotovo tisuću i pol dokumenata objavljeno je na mrežnoj stranici Nacionalni arhiv koja već sadrži desetke tisuća spisa o Kennedyjevoj smrti i o kasnijoj istrazi.
Ubojstvo je potaknulo brojne teorije urote koje su pothranjivale stotine knjiga i filmova poput onoga Olivera Stonea “JFK” (1991.).
Te teorije ne priznaju zaključke istražnog povjerenstva poznatog kao Warrenovo povjerenstvo koje je 1964. zaključilo da je Lee Harvey Oswald, bivši mornarički specijalac koji je živio u Sovjetskom Savezu, djelovao sam u ubojstvu predsjednika Kennedyja.
Oswalda je 24. studenog 1963. ubio Jack Ruby.
Neki misle da su Kuba ili SSSR iskoristili Oswalda. Drugi pak ocjenjuju da je ubojstvo naručila kubanska oporba uz potporu američke tajne službe i FBI-ja, ili protivnici JFK-a u SAD-u.
Donald Trump je 2017. objavio spise o tom slučaju na temelju zakona donesenog u Kongresu 1992. koji zahtijeva da se svi dokumenti u vezi s predsjednikom Kennedyjem objave u idućih 25 godina.
Predsjednik Joe Biden koji je obećao da će poštovati zakon, ipak je u listopadu odgodio objavljivanje novih dokumenata za godinu dana.
Bijela kuća je sada pod pritiskom da objavi i druge dokumente do 15. prosinca 2022., osim ako bude imala razloga da ih drži u tajnosti.
Philip Shenon, stručnjak za Kennedyjevo ubojstvo, ocijenio je u srijedu u časopisu Politico da se neki dokumenti neće nikad objaviti iz sigurnosnih razloga i da će to i ubuduće pridonositi nastanku teorija urote.
Po njegovim riječima, 15.000 dokumenata još nose oznaku tajnosti, a većina ih potječe iz CIA-e i FBI-ja.
Fenix-magazin/SIM/Hina
