Search
Close this search box.
Search
Žestoka rasprava povjesničara u Otvorenom / Foto: Screenshot HRT

Burno u Otvorenom: Biskup Uzinić smirivao raspravu između Jakovine, Hasanbegovića i Nazora

U HRT_ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o HOS-ovoj ploči poginulim hrvatskim braniteljima u Jasenovca, o tome je li Za dom spremni stari hrvatski ili ustaški pozdrav te na koji način Plenkovićeva vlada treba riješiti taj problem. Gosti Otvorenog Mislava Togonala bili su povjesničari dr. Ante Nazor i dr.Zlatko Hasanbegović i dr. Tvrtko Jakovina te dubrovački biskup Mate Uzinić. Evo najvažnijih stajališta sugovornika:

Govorimo o pozdravu koji je nastao za vrijeme ustaške vlasti. Ali ovdje govorimo o momcima koji nisu birali gdje i kada će ratovati i poginuti, a taj naziv, koji je ustaški i u amblemu, to ne znači da je to sporno, rekao je dr.Ante Nazor ističući kako je ovo trenutak kada treba reći da je Hrvatska stvorena u Domovinskom ratu i sada se imamo priliku otkloniti od svega onoga što predstavlja poveznicu s totalitarnim sustavima. Dr. Nazor smatra da ploču ne treba micati bez dogovora te da o tome treba pitati udruge i njihove članove obitelji. Najgore bi bilo prekrajati amblem HOS-a koji je legitiman, smatra Nazor ističući da oni koji su ga pravili  nisu imali na umu NDH i ustaški pokret.

Za dr. Tvrtka Jakovinu “Za dom spremni“ nije nikakav stari hrvatski pozdrav, već ustaški pozdrav ta istaknuo kako ploča opterećuje Hrvatsku te upitao zašto je premijer ne može maknuti.

Povjesničar i političar dr.Zlatko Hasanbegović rekao: “Nema nikakve dvojbe i sumnje da je pozdrav ‘Za dom spremni’ neodvojivi dio baštine ustaškog pokreta. On se ne pojavljuje prije ustaškog pokreta i NDH. Druga je činjenica da je današnja Hrvatska nastala na pobjedi u Domovinskom ratu. Nema razloga za posezanjem za bilo kakvim simbolima propalih političkih baština ili poražene NDH. Posebno mladi, jer to mogu zlorabiti oni koji u svakom hrvatskom simbolu vide ustaški. Mi poznajemo ‘Za dom spremni’ i kao zakonito znakovlje jedne od ratnih postrojbi. Treba li to isticati? O tome uopće ne treba biti rasprave. Može li ta ploča biti negdje drugdje, a ne u Jasenovcu potpuno je besmisleno. Zalažem se za nastavak povijesnih istraživanja kako bi se otkrila istina. Ova kontroverza je nametnuta od stanovitih politikanata koji su to iskoristili za političku trgovinu i ucjenu, a HDZ je nažalost na to pristao, rekao je Hasanbegović otkrivajući kako se „u pozadini odvija vrsta političke trgovine i razmjena sinekura“ te istaknuo kako „mi moramo donijeti političke i državničke odluke”, rekao je Zlatko Hasanbegović“.

Dubrovački biskup, koji je u više navrata smirivao raspravu je naglasio kako „Podjele ne koriste hrvatskom društvu već nas svaku večer vraćaju natrag. Povjesničarima je zadaća da se bave prošlošću, ali mi kao nacija ne bi trebali ostati u prošlosti. Totalitarizmi nas dijele i koče, a to tako ne bi trebalo biti. Rasprava o pločama i trgovima je umjetna rasprava koja nije bitna. Trebamo se suočiti sa sadašnjošću i konkretnim problemima. Ploču HOS-a treba gledati u kontekstu. Jedan je kontekst ‘Za dom spremni’ u Drugom svjetskom ratu, a drugi u Domovinskom ratu. Mladići u HOS-u su to koristili za podizanje morala. Ovo je sada kontekst koji dijeli hrvatsko društvo, a to ne zaslužuje da se toliko s tim bavimo. Treba naći kompromisno rješenje. Ne znam je li rješenje izmještanje ploče na novu lokaciju, to trebaju odlučiti političari”, rekao je dubrovački biskup Mate Uzinić.

Emisiju pogledajte na web stranici HRT-a.

 

Povezano

Novac i dječje igrače (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)
NJEMAČKA: Poznato koliko će iznositi dječji doplatak od 2025. i 2026. godine
NOVA ANKETA U SAD-U: Gotovo dvije trećine demokrata želi da Biden povuče kandidaturu
Momčad Reala iz Madrida novi je prvak Europe / Foto: Anadolu
IZA SEBE JE OSTAVIO MNOGE BRENDOVE: Real Madrid najvrjedniji nogometni klub na svijetu
IMOVINA I MIROVINA: Koliko danas zarađuje Angela Merkel?
Davor Ivo Stier/ Foto: EPP
STIER ODRŽAO PRVI GOVOR NA HRVATSKOM U NOVOM SAZIVU EUROPSKOG PARLAMENTA: „Podržavamo stvaranje Posebnog suda za zločine agresije“
Nadežda Čačinović i Stanka Gjurić/ Foto: Kulturni.info
WIKIPROJEKT KOJI ŽELI PODIĆI SVIJEST O BITNIM ŽENAMA: Hrvatske Filozofkinje Nadežda Čačinović i Stanka Gjurić u Fokus Projektu “Žene u Crvenom” na Wikipediji