Search
Close this search box.
Search
Alkari u bečkom dvorcu Schönbrunn/ Foto: S. Herek

BURAN ZAVRŠNI DAN ALKE U AUSTRIJI: Grlić Radman s austrijskim čelnicima na proslavi 100. rođendana Gradišća, s kolegom Schallenbergom u Beču i s alkarima u bečkom Schönbrunnu i Kursalonu

Trodnevni povijesno-kulturno spektakl promocije Sinjske alke u Badenu i Beču, pod naslovom “Dani Alke” završio je u nedjelju navečer svačanom gala večerom 350 uzvanika iz hrvatskog i austrijskog političkog, diplomatskog, kulturnog i gospodarskog života, uz prigodni glazbeno-zabavni program u povijesnoj palači Kursalon Hübner u Beču, na čijem je čelu uspješni hrvatski poduzetnik i vlasnik tvrtke “SHI” Group Josip Šušnjara, Hrvat iz Pule s bečkom adresom.

 

Iz Beča piše: Snježana Herek

snjezana herek
Snježana Herek / Foto: Fenix (SIM)

Sve okupljene goste uvodno je s hrvatske strane pozdravio ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman. S austrijske strane mlada i agilna voditeljica projekta gostovanja Sinjske alke u Austriji iz Šušnjarine SHI grupe Melanie Schneider.

“Povodom povijesnog gostovanja Sinjske alke u Austriji, veseli me, kao izaslanik Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića, koja je pokrovitelj “Dana Alke” u Austriji pozdraviti ovdje brojne Sinjane i ostale Hrvate, turskog veleposlanika i ostale diplomate (opp. gosti hrvatskog veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića), okupljene austrijske gospodarstvenike i sve ostale uzvanike. Sretan sam i ponosan danas biti ovdje. Alka je naš ponos i nakon 115 godina ponovno je u Beču”, rekao je ministar Grlić Radman dodavši:

“Od tada je prošlo puno godina i desetljeća. Sjetimo se svih naših poginulih u Prvom svjetskom ratu i svih naših koji su poginuli za slobodu u onoj staroj Jugoslaviji, koja je bila tamnica hrvatskog naroda. Kao i Drugog svjetskog rata i komunizma, ali Alkari su ostali čvrsti i ujedinjeni. To što krasni nas Hrvate kroz simbol Alke je jedinstvo, zajedništvo i domoljublje, jer se uvijek ide s onim pokličem – za Domovinu i narod svoj”.

Radman Grlić potom je zahvalio svima koji su dali svoj doprinos i omogućili gostovanje i promociju Sinjske alke u Badenu i Beču.

Od inicijatora i idejnog začetnika Ivana Župe i organizatora Josipa Šušnjare, te Viteškog alkarskog društva na čelu s Stipom Jukićem i TZ Sinj i direktorice Monike Vrgoč do Splitsko-dalmatinske županije i župana Blaženka Bobana predsjednika Kasačke udruge i hipodroma Badem Josefa Kircberger, te Udruge hrvatskih poslodavaca u Austriji na čelu s Goranom Tomaševićem, kao i svih ostalih zaslužnih, hrvatskog Veleposlanstva u Austriji, ostalih pokrovitelja, među kojima je bio i Večernji list, sponzora, udruga i pojedinaca.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova nazočnima je rekao kako je u nedjelju bio i sudionik obilježavanja 100. obljetnice postojanja austrijske pokrajine Gradišće u Željeznom (Eisenstadt), te se tamo susreo i razgovarao s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, pokrajinskim poglavarom Gradišća Hans Peter Doskozilom i austrijskim saveznim ministrom za znanost i obrazovanje Martinom Polaschekom.

Grlić Radman je nazočne podsjetio da Hrvatska uskoro obilježava 10. godišnjicu članstva u EU. Pritom je spomenuo da se je u subotu sastao i s bivšom austrijskom ministricom vanjskih poslova Benitom Ferrero Waldner, velikom zagovornicom ulaska Hrvatske u EU, koja je, kako je istakao, 2001. godine rekla “Hrvatska je kulturno susjedstvo Austrije, iako Austrija i Hrvatske nemaju zajedničku državnu granicu”. A to kulturno i povijesno susjedstvo moglo se je uživo doživjeti i osjetiti i protekla tri dana u Badenu i Beču.

Ono što Grlić Radman nije službeno spomenuo u svom govoru, a čuli smo neslužbeno s austrijske strane, je da se je naš ministar u poslijepodnevnim satima sastao u Beču i sa svojim austrijskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Austrije Alexanderom Schallenbergom.

Uz bilateralu, navodno su razmijenili i mišljenja o brojnim aktualnim temama i dilemama, poput politike proširenja EU i migracijskom problemu kao i eksplozivnoj situaciji u jugoistočnoj Europi. Tako barem tvrde moji austrijski kolege.

Ali da se vratimo onim ljepšim temama. Jučerašnji posljednji dan gostovanja Sinjske alke u Austriji obilježio je impresivan svečani mimohod alkarske povorke u bečkom dvorcu Schönbrunn, jednom od najpoznatijih i najposjećenijih dvoraca u Europi i svijetu, kojeg godišnje posjeti više milijuna domaćih i stranih gostiju, pa je to bila i sjajna promocija Hrvatske.

Događaju je, između ostalih, bio nazočan i hrvatski ministar za regionalni razvoj i fondove EU Šime Erlić. Nakon mimohoda brojni okupljeni turisti iskoristili su priliku za slikanje sa sinjskim alkarima.

Nakon toga je Josip Šušnjara, koji osim Kursalona u svojim rukama drži još dva objekta u perivoju bečkog dvorca Schönbrunn, zajedno s ravnateljem i prokuristom dvorca na balkonu ove prekrasne barokne palače, a potom i u glorijeti upriličio prijem za dvojicu hrvatskih ministara, Grlić Radmana i Erlića te vodstvo Viteškog alkarskog društva, Splitsko-dalmatinske županije kao i goste iz Sinja i Cetinske krajine, te ostale hrvatske i austrijske uzvanike.

I što na kraju reći, nego da su sva tri dana povijesno-kulturnog spektakla “Dani Alke” u Austriji, koji su počeli u petak u Badenu s koncertom Gradske glazbe Sinj pod ravnanjem Grge Grubišića bili ne samo povijesni, kulturni i turistički spektakl koji će ostati zabilježen u analima suvremene hrvatske i austrijske povijesti nego i kako alkari kažu “pogodak “u sridu”.

Fenix-magazin/SČ/Snježana Herek

Povezano

ZA NJEGA JE SEZONA GOTOVA: Austriji za EURO otpao i vratar Schlager
Autocesta A66 između Frankfurta i Wiesbadena / Foto: Fenix (SIM)
VOZAČI U NJEMAČKOJ PRIPREMITE SE: Slijedi najprometniji dan u godini i produljeni vikend pun prometnih gužvi
OPET SU TU: Spreman je preuzeti vladu i odgovornost za Njemačku
andrej plenković
PLENKOVIĆ NAJAVIO: Sutra razgovori s manjinama i Domovinskim pokretom, već imamo 76 ruku
PO PRVI PUT U POVIJESTI DVA POBJEDNIKA: Na polumaratonu u Mainzu sudjelovao i Hrvat iz Frankfurta
gradiliste radnici zeljezo
POVLAŠTEN PRISTUP NJEMAČKOM TRŽIŠTU RADA: Od lipnja 2024. godišnja kvota dozvola za rad bit će povećana na 50.000 – evo za koje radnike