Mlade Europljane manje zanima ‘obična’ politika nego starije generacije, no aktivniji su od njih oko pitanja poput ravnopravnosti i klimatskih promjena, dojam je sudionika Konferencije o budućnosti Europe (COFOE) koja se održava u Firenzi.
„Mladi se danas politički definiraju na drukčiji način od proteklih generacija. Kad sam ja bio student, glavni indikator političkog opredjeljenja bio je stav o klasi i ekonomskim pitanjima, a toga sad više gotovo nema”, rekao je Hini Renaud Dehousse, predsjednik Europskog sveučilišnog instituta (EUI), domaćina jednog od panela Konferencije o budućnosti Europe.
„Sad su bitnije druge teme, prije svega klimatske promjene, ali i pitanja poput ravnopravnosti spolova i prava manjina”, o kojima se pričalo i prije, ali ne u tolikoj mjeri, rekao je Belgijanac.
Mlade danas manje zanima ‘obična politika’ poput izbora i stranaka, no aktiviraju se na druge načine – demonstracijama, putem društvenih mreža, bojkotom proizvoda i promjenama životnih stilova, rekao je Dehousse.
„Činjenica da manje ljudi glasa ne znači da ne razmišljaju politički”, zaključio je, upitavši na kraju razgovora za zašto je Hrvatska jedna od samo nekoliko država Europske unije koja nije dio EUI-a, Europskog sveučilšnog instituta, istraživaćkog instituta koji su osnovale države članice.
Pomalo dosadno
Dio EUI-a smješten je na brijegu iznad Firenze, u bivšem srednjovjekovnom samostanu u kojem su od petka do nedjelje nasumce odabrani europski građani usuglašavali svoje prijedloge o budućnosti Europe namijenjenih europskim institucijama. Trećinu svih odbora u tom procesu čine mladi stari između 16 i 25 godina.
Jedna od njih je 16-godišnja Gisele iz Metza koja za Konferenciju kaže da je „veoma dobro iskustvo”, iako su joj neke teme „pomalo dosadne”. Konferencija je podijeljena na četiri panela na različite teme, a onaj u Firenzi bio je o vrijednostima i pravima, sigurnosti i poštivanju zakona.
Mladu Francuskinju pritom najviše zanima tema diskriminacije, a kazala je i kako se vide različiti prioriteti kod mladih i kod starijih sudionika Konferencije – u Firenzi ih je bilo 200, a ukupno će o budućnosti Europe razgovarati njih 800.
„Stariji znaju puno više od mene o politici. No to ima smisla – stariji su”, dodala je Gisele.
Finac Joonas rekao je da je prvo bio skeptičan kad je dobio poziv marketinške agencije za sudjelovanje na Konferenciji „jer se ne zanima toliko za politiku”.
„No volim razgovarati i izražavati svoje stavove, pa sam pristao”, rekao je trenutno nezaposleni 26-godišnjak iz Turkua koji inače radi na tankerima i ledolomcima.
Njega su na panelu u Firenzi najviše zanimala pitanja poput jednakosti, “vrlo prisutna ovih dana, iako ih je teško brzo poboljšati”, kao i društvenih medija te sigurnosti.
Njegovog vršnjaka, Kristofa iz Budimpešte, pak najviše zanima tema definicije europskih vrijednosti. Za svoje prijatelje rekao je da inače nisu previše uključeni u politiku, no kako ju u proteklom razdoblju više prate zbog sukoba Mađarske i europskih vlasti oko vladavine prava i nadolazećih parlamentarnih izbora.
Kristof, diplomirani ekonomist, također je istaknuo da se vide razlike u političkim prioritetima između generacija jer starije više zanimaju teme poput brige za djecu.
Za njega se Konferencija ponekad „presporo kreće” jer je zbog svoje mladosti sklon “sve raditi brže”, no cijeli događaj ocijenio je pozitivnim.
„Shvatio sam da različite europske države imaju iste probleme. To je utješno za znati, iako, tužno je da ih uopće imamo”, zaključio je Mađar.
Fenix-magazin/MD/Hina
