Vrlo niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon srednje strukovne škole glavne su prednosti hrvatskog obrazovnog sustava, ali 15-godišnji učenici postižu slabe rezultate na međunarodnim procjenama iz matematike, pismenosti i čitanja, pokazuje ovogodišnje izdanje Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, koje je u ponedjeljak objavila Europska komisija.
Prema dugoročnom planu, zemlje članice trebale bi do 2020. smanjiti stopu ranog napuštanja školovanja ispod 10 posto, dok je prošle godine na razini EU-a ta stopa iznosila 11 posto. Hrvatska ima najnižu stopu – ispod tri posto, a najviše stope bilježe Malta i Estonija – 20 posto.
U pregledu se kaže da je zbog političkog neslaganja u Hrvatskoj usporena provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i s tim povezane kurikularne reforme.
Komisija navodi i da je sudjelovanje u predškolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloživotnom učenju u Hrvatskoj iznimno nisko u usporedbi s drugim članicama EU-a.
„Usklađivanje strukovnog, višeg te obrazovanja odraslih s potrebama tržišta rada kroz razvoj kvalifikacijskih standarda u konzultacijama sa socijalnim partnerima hvale je vrijedan, ali spor proces, koji još nije dao opipljive rezultate“, navodi Komisija.
Članice EU-a su prvi put nakon tri godine u prosjeku skromno povećale izdatke za obrazovanje, ali je Hrvatska među zemljama koje su ih smanjile.
Prema podacima za 2014., javna potrošnja za obrazovanje porasla je za 1,1 posto u odnosu na godinu ranije. U Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj javna potrošnja za obrazovanje povećana je za pet ili više posto. S druge strane, u Hrvatskoj, Austriji, Belgiji, Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Litvi i Sloveniji javna potrošnja na obrazovanje je pala i to najviše na Cipru 10,8 posto, Hrvatskoj 7,8 posto i Sloveniji 6,1 posto.
U Pregledu obrazovanja i osposobljavanja, Komisija analizira stanje u Europskoj uniji i stanje nacionalnih sustava te upućuje na to da je pred državama članicama dvostruka zadaća: osigurati odgovarajuća ulaganja u obrazovanje te visokokvalitetno obrazovanje za mlade neovisno o njihovu podrijetlu, uključujući izbjeglice i migrante.
Fenix Magazin/MD/Hina/Foto: FaH
