Broj ljudi koji pate od kroničnih bubrežnih bolesti više se nego udvostručio od 1990. godine, pokazuje nova međunarodna studija. Glavni uzroci tog porasta su dijabetes, pretilost i visoki krvni tlak. Ipak, postoji i dobra vijest: Njemačka se uspješno odupire ovom globalnom trendu.
788 milijuna oboljelih, gotovo 1,5 milijuna umrlih
Prema istraživanju koje je proveo tim znanstvenika predvođen profesorom Theom Vosom sa Sveučilišta u Washingtonu (Seattle), u 2023. godini čak 788 milijuna ljudi diljem svijeta bolovalo je od kronične bubrežne bolesti. U istom razdoblju od te je bolesti umrlo 1,48 milijuna ljudi. Rezultati su objavljeni u uglednom medicinskom časopisu The Lancet.
Vos upozorava da „kronične bubrežne bolesti i dalje dobivaju znatno manje pozornosti u zdravstvenim politikama nego druge nezarazne bolesti“, iako su 2023. godine bile deveti vodeći uzrok smrti u svijetu. Osim toga, bubrežne disfunkcije odgovorne su za gotovo 12 posto svih smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima.
Četrnaest posto svjetske populacije pogođeno
Broj oboljelih porastao je s 378 milijuna u 1990. na 788 milijuna u 2023. godini. Znanstvenici ističu da je taj porast dijelom posljedica rasta svjetske populacije i starenja stanovništva, budući da se bolest češće javlja kod starijih osoba.
Procjenjuje se da je oko 14 posto svjetske populacije pogođeno kroničnom bubrežnom bolešću, većinom u ranim stadijima. Najveća učestalost bilježi se u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku (oko 18 posto stanovništva), dok su visoke stope prisutne i u južnoj Aziji, subsaharskoj Africi te Latinskoj Americi i na Karibima.
Njemačka ispod svjetskog prosjeka
Zanimljivo, zemlje s visokim prihodima također nisu pošteđene – primjerice Japan bilježi visoku stopu oboljelih. No, Njemačka pokazuje drukčiji trend: s 8,4 posto oboljelih nalazi se znatno ispod svjetskog prosjeka, a prevalencija bolesti se ondje čak smanjila od 1990. godine, suprotno globalnim kretanjima.
Napredak u liječenju, ali prevencija i dalje ključna
Za potrebe studije analizirano je više od 2.200 izvora podataka – od službenih registara i anketa do baza podataka o zatajenju bubrega. Na temelju tih informacija istraživači su računalnim modelom izradili procjene za 204 zemlje i teritorija.
„Kronične bubrežne bolesti predstavljaju rastuću globalnu zdravstvenu krizu, iako su njihove posljedice u velikoj mjeri sprječive“, naglašava koautorica istraživanja Lauryn Stafford. Dodaje kako danas postoje vrlo učinkoviti lijekovi koji mogu usporiti napredovanje bolesti. U najtežim slučajevima jedino rješenje ostaje transplantacija bubrega, čiji se broj povećao s 1,59 milijuna u 1990. na 4,59 milijuna u 2023. godini.
Fenix-magazin/MD/
