Haaški sud ostao je nijem na prvi masovni zločin u BiH u Uborku kod Mostara, likvidaciju 33 Hrvata u mjestu Grabovici ili pak Uzdolu, gdje je ubijen 41 civil i vojnik. Zatim u Hudutskom, Doljanima i na Stipića livadi, u Trusini, Mrkosovicama, Križančevu Selu, Buhinim Kućama, Varešu, Kaknju, Dusini, Bikošima…, Kiseljaku kod Žepča, kao i na nebrojene zločine islamskih ratnika mudžahedina, piše novinar Zoran Krešić za Večernji list BiH.
Glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz sljedećeg će se tjedna susresti s predstavnicima vlasti u BiH, resornih ministarstava, pravosudnih institucija, Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, a jednome od skupova trebali bi nazočiti i predstavnici žrtava, piše Večernji list BiH.
Brammertz dolazi u BiH nakon posjeta Hrvatskoj i zemljama regije u sklopu priprema za podnošenje redovitog polugodišnjeg izvješća Vijeću sigurnosti UN-a. Glavna zamisao je da se konačno uspostavi suradnja u zemljama bivše Jugoslavije kako bi se osobe za koje postoji sumnja da su počinile ratne zločine konačno suočile s pravdom. Proteklih godina uglavnom su na tome javno inzistirale bošnjačke stradalničke udruge i stvarale pritisak kako bi se počelo procesuirati osobe koje su izbjegle pravdi, a počinile su zločine.
“Grijeh” propusta
Takvim pritiscima djelomično su se opirale vlasti u Zagrebu i Beogradu, no kada su se dobile naznake kako će se takvi slučajevi procesuirati, pokazalo se posve drukčije svjetlo iz Sarajeva. Ponajprije zbog toga što Hrvatska i Srbija odbijaju prihvatiti nepoznate formulacije o ratnim zločinima koje je najprije uspostavio ad hoc sud u Haagu, a zatim kao modus operandi prihvatile pravosudne institucije u BiH, ali gotovo isključivo kada se progone hrvatski branitelji, dok pak za bošnjačke vojnike postoje druga pravila.
Naime, nedavno je podignuta optužnica za ratne zločine protiv zapovjednika zloglasne 7. muslimanske brigade Šerifa Patkovića, a tereti ga se po odredbama dvaput blažeg Kaznenoga zakona iz bivše Jugoslavije. Dok pak za hrvatske časnike vrijede gotovo isključivo odredbe novog Kaznenoga zakona. Doznaje se kako upravo zbog odbijanja politikantski napisanih navoda iz optužnih prijedloga Zagreb odbija procesuirati časnike, ali i pripadnike HVO-a po stereotipnoj shemi koju je uspostavio Haaški sud s navodima zajedničkog zločinačkog pothvata. To je pak onda izazvalo “revolt” bošnjačkih udruga koje pak više tako snažno ne podupiru prebacivanje slučajeva u Zagreb jer onda otpadaju podvale kojima su se hranili mitomanski zaključci o posljednjem ratu nakon presuda koje su dolazile iz Haaga.
A upravo Međunarodni sud, a napose Tužiteljstvo, nije puno mario za žrtve s hrvatske strane, o čemu govori podatak da ne postoji ni jedna presuda kojom su obuhvaćeni masovni zločini nad Hrvatima, od pojedinačnih egzekutora do zapovjedne ili pak odgovornosti na višim političkim razinama. Haaški sud ostao je nijem na prvi masovni zločin u BiH u Uborku kod Mostara, likvidaciju 33 Hrvata u mjestu Grabovici ili pak Uzdolu, gdje je ubijen 41 civil i vojnik. Zatim u Hudutskom, Doljanima i na Stipića livadi, u Trusini, Mrkosovicama, Križančevu Selu, Buhinim Kućama, Varešu, Kaknju, Dusini, Bikošima…, Kiseljaku kod Žepča, kao i na nebrojene zločine islamskih ratnika mudžahedina. Ili pak u etničkom čišćenju desetaka tisuća Hrvata Haaški sud nije uspio naći “dokaze”. A istodobno odluke toga istoga Suda i Tužiteljstva, koje je očito usmjeravalo samo u jednome smjeru, korištene su za druga politička modeliranja u BiH.
Turudić obećao
Zbog toga je posve logično što postoje otpori prema radu ovoga Suda i Tužiteljstva, ali i samome prema Brammertzu, čiji je Ured pokazao iznimnu pristranost. U nedavnom razgovoru s hrvatskim dužnosnicima Brammertz je naglasio problem osumnjičenih za zločine u BiH, koji trenutačno borave u Hrvatskoj, kao i potrebu za unaprjeđenjem suradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina između ovih dviju zemalja. Tužitelj i ministar Damir Habijan složili su se da bi prebacivanje takvih istraga iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku na daljnje procesuiranje trebalo biti prioritet te da bi tada trebalo izdvojiti potrebne tužiteljske resurse. S tim u vezi tužitelj Brammertz ponovio je dugogodišnju zabrinutost svog Ureda u vezi sa suđenjima u odsutnosti. Razgovaralo se i o izazovima i mogućnostima o suradnji s drugim zemljama u regiji, posebno sa Srbijom i Crnom Gorom. Tužitelj Brammertz i ministar Habijan razmijenili su mišljenja o načinima unaprjeđenja suradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina, posebno između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Glavni državni odvjetnik također je izvijestio Brammertza o napretku u predmetima tzv. II. kategorije ustupljenima s Međunarodnog suda te da se konkretni rezultati mogu očekivati u skoroj budućnosti, piše novinar Večernjeg lista Zoran Krešić.
Fenix-magazin/MD/Večernji list BiH/ Zoran Krešić
