U Njemačkoj se u predbožićno vrijeme mnogi zaposlenici vesele dodatnom novčanom bonusu– božićnici (Weihnachtsgeld). No, taj dodatak ne dobivaju svi. Prema najnovijem istraživanju Instituta za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) pri Zakladi Hans Böckler, otprilike samo polovica zaposlenih u Njemačkoj ove godine može računati na takvu isplatu.
Razlike u primanju božićnice ovise ponajviše o tome ima li zaposlenik kolektivni ugovor (tarifni ugovor). Radnici koji su zaposleni u tvrtkama s kolektivnim ugovorom imaju znatno veće šanse dobiti božićnicu – čak 77 posto njih prima taj dodatak. S druge strane, među zaposlenima bez kolektivnog ugovora božićnicu dobiva tek 41 posto radnika.
Visina božićnice također uvelike varira, i to ovisno o djelatnosti, regiji i vrsti poslodavca. Istraživanje pokazuje da se iznosi kreću od 250 eura pa sve do više od 4200 eura. Najmanje iznose primaju radnici u poljoprivredi Bavarske, dok su najveće božićnice isplaćene u kemijskoj industriji Sjeverne Rajne-Vestfalije, gdje prosjek iznosi 4235 eura.
Iznadprosječne isplate zabilježene su i u drugim sektorima:
energetski sektor u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji – oko 4113 eura,
industrija slatkiša u Baden-Württembergu – oko 3900 eura,
tekstilna industrija Westfalije i Osnabrücka – oko 3750 eura,
privatno bankarstvo – prosječno 3720 eura,
Njemačke željeznice (Deutsche Bahn) – oko 3400 eura.
S druge strane, istraživanje je pokazalo i da se broj zaposlenika koji primaju božićnicu blago smanjio u odnosu na prošlu godinu. Ove godine ju dobiva 51 posto radnika, dok je 2024. taj udio bio 53 posto.
Statistički ured Njemačke prošle je godine objavio da čak 86 posto zaposlenih s kolektivnim ugovorom prima neku vrstu godišnje isplate u studenome ili prosincu. Razlika u brojkama proizlazi iz toga što taj ured ubraja i druge dodatke, poput godišnjih bonusa ili posebnih nagrada, dok se WSI usredotočuje isključivo na božićnicu.
Zanimljivo je da muškarci nešto češće primaju božićnicu nego žene. Razlog tome nije nužno diskriminacija, nego činjenica da više žena radi na nepuno radno vrijeme, gdje su takve isplate rjeđe. Također, radnici u zapadnoj Njemačkoj imaju veće šanse za primanje božićnice nego oni u istočnim saveznim zemljama, jer je tarifna pokrivenost (odnosno prisutnost kolektivnih ugovora) na zapadu znatno veća.
Ovo istraživanje WSI-ja temelji se na online anketi u kojoj je od listopada 2024. do rujna 2025. sudjelovalo više od 58.000 osoba. Institut napominje da rezultati nisu potpuno reprezentativni za cijelu zemlju, ali zahvaljujući velikom broju sudionika daju detaljan uvid u stvarno stanje na tržištu rada.
Ukratko, iako je božićnica u Njemačkoj dugogodišnja tradicija, ona nije zakonski zajamčeno pravo, nego ovisi o ugovorima i dogovorima s poslodavcem. Dok jedni u prosincu primaju tisuće eura dodatka, drugi ne dobivaju ništa. Time se jasno vidi neujednačenost među sektorima i regijama, ali i važnost kolektivnog pregovaranja u njemačkom sustavu rada.
Fenix-magazin/DP/MMD
