Bruxelles (ilustracija) / Foto: Screenshot/Youtube

BORBA PROTIV PANDEMIJE: Čelnici 27 država članica EU u četvrtak će održati virtualni sastanak

Čelnici 27 država članica Europske unije održat će u četvrtak i petak virtualni sastanak na vrhu na kojem će dominirati tema borbe protiv pandemije covida-19 i nastojanja da se ubrza cijepljenje stanovništva.

 

Bilo je planirano da se samit održi fizički u Bruxellesu, ali je zbog pogoršanja epidemiološke situacije predsjednik Europskog vijeća Charles Michel odučio da se održi putem video-veze.

Čelnicima EU-a putem video-veze u četvrtak navečer će se pridružiti i američki predsjednik Joe Biden. Michel rekao je da se Biden odazvao na njegov poziv kako bi s europskim čelnicima podijelio svoja gledišta o budućoj suradnji i obnovi transatlantskog savezništva.

Europska unija zaostaje u procjepljivanju stanovništva u odnosu na Veliku Britaniju i Sjedinjene Države. Komisija je potpisala ugovore s više proizvođača cjepiva i naručila količine doza koje višestruko premašuju potrebe Unije, ali je problem nastao što proizvođači nisu ispoštovali ugovore i isporučili količine cjepiva koje su obećali. To se posebno odnosi na britansko-švedsku kompaniju AstraZeneca, koja će i u prvom i drugom tromjesječju isporučiti trostruko manje nego što se ugovorom obvezala.

Stoga su one zemlje koje su najviše naručile od AstraZenece, među kojima je i Hrvatska, ostale najviše zakinute, jer su računajući na AstraZenecino cjepivo, odustale od količine doza drugih proizvođača koju su mogle naručiti u količini sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji u EU-u.

Taj dio doza od kojih su te države odustale preusmjeren je zajedničkim dogovorom u druge članice, tako da je dio njih dobio znatno više doza nego što bi im pripadalo po načelu broju stanovnika.

U ublažavanju tih neravnoteža moglo bi pomoći ubrzavanja isporuke BioNTech/Pfizera, koji su najavili da će u drugom tromjesečju isporučiti 10 milijuna doza, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine te početak isporuke cjepiva tvrtke Johnson&Johnson.

O raspodjeli tih 10 milijuna doza raspravlja Upravljački odbor za provedbu strategije cijepljenja EU-a.

Šest zemalja članica, Austrija, Slovenija, Češka, Latvija, Bugarska i Hrvatska zatražile su da se napravi korekcija raspodjele kako bi se koliko toliko popravila neravnoteža u dosadašnjoj isporuci cjepiva.

Prema diplomatskim izvorima, većina država članica slaže se da se veći dio od tih 10 milijuna doza podijeli zemljama koje se dosad dobile najmanje, a manji dio se tome protivi i traži da se i to podijeli pro rata, sukladno broju stanovnika.

Diplomatski izvori ističu da bi ovdje trebalo ispoštovati načelo solidarnosti jer ako se i ovdje ostane kod načela pro rata, razlike u procijepljenosti stanovništva mogle bi se još dodatno povećati, pa bi primjerice Danska ili Malta u srpnju imale 100 posto cijepljenih, dok bi dio drugih članica bio negdje na oko 40 posto. Osim toga, stopa procijepljenosti u onim zemljama članicama koje su do sada cijepile najveći postotak stanovništva, povećala bi se samo negdje oko 0,8 posto ako se primjenjuje načelo pro rata.

S druge strane, ako bi primjerice ovih šest zemalja dobile veći dio od ovih 10 milijuna, one bi mogle povećati stopu procijepljenosti za 10 do 15 posto, navodi diplomatski izvori.

Hrvatska bi po načelu pro rata od tih 10 milijuna doza dobila 91 tisuću, što ne bi puno poboljšalo sadašnju situaciju, a kada bi dobila 4 ili 5 posto, za što postoje dobri izgledi, to bi iznosilo već pristojnih 400 ili 500 tisuća doza.

Prema diplomatskim izvorima, nije sigurno da će se čelnici baviti pitanjem raspodjele, ponajviše zbog toga jer je riječ o video-konferenciji na kojima je jako teško postići dogovor o osjetljivim pitanjima jer nema kontakata uživo, bilateralnih sastanaka ili sastanaka u užim formatima. No, ne može se ni isključiti da će o tome biti riječi, pogotovo ako na Upravljačkom odboru ne bude pomaka.

Čelnici će usvojiti zajedničku izjavu, a ne zaključke koji se donose na pravom, fizičkom sastanku na vrhu.

U toj izjavi će istaknuti da je presudno ubrzati proizvodnju i opskrbu cjepivima i cijepljenje,  jer je to ključno za prevladavanje pandemijske krize.

Očekuje se i da će podržati zajednički pristup postupnom ukidanju ograničenja uvedenih radi suzbijanja pandemije, a jedan od ključnih izazova je uspostava jedinstvenog sustava za zelenu digitalnu potvrdu, tzv. Covid-putovnice, koja bi trebala olakšati putovanja i pomoći turističkom sektoru.

Europska komisija je prošli tjedan predložila uredbu o uspostavi digitalne potvrde koja bi trebala omogućiti sigurno putovanje unutar Europske unije tijekom pandemije. Te potvrde trebale bi biti dokaz da je osoba cijepljena, da je već preboljela bolest ili da ima negativan test na covid-19.

Očekuje se također i rasprava o pitanju izvoza cjepiva, što je jako zaoštrilo odnose EU-a i Velike Britanije.  Europska komisija je u srijedu odlučila pojačati nadzor nad izvozom cjepiva protiv covida-19, uvodeći načela reciprociteta i proporcionalnosti kao nove kriterije koje proizvođači moraju poštovati da bi dobili odobrenje za izvoz.

Čelnici će također razgovarati o odnosima s Turskom, gdje se očekuje velika rasprava te o situaciji u istočnom Sredozemlju. Na dnevnom redu su i odnosi s Rusijom, jedinstveno tržište, industrijska politika, digitalna transformacija, međunarodna uloga eura.

Fenix-magazin/MD/Hina

Pogledajte drugo

ZA AUTORE IZ CIJELOG SVIJETA: Natječaj za kratku priču na hrvatskom jeziku

Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo “Stanislav Preprek” (HKUPD iz Novog Sada je objavilo Natječaj za …