Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner iz Narodne stranke (ÖVP), koja je zajedno sa socijaldemokratima (SPÖ) i liberalima Neosa u Austriji na vlasti, održao je u petak u Beču, u nazočnosti Franza Rufa, glavnog direktora javne sigurnosti i Gernota Maiera, direktora austrijskog Saveznog ureda za strance i azil (BFA), konferenciju za novinare, pod naslovom “Stroga i pravedna politika azila – pregled za 2025.”
Iz Beča piše: Snježana Herek
“Oštro, čvrsto i pravedno” – tim je riječima ministar Karner prije otprilike godinu dana najavio svoju strogu politiku azila i formulirao tri “jasna cilja: Borbu protiv ilegalnih migracija i njihovo svođenje na nulu, nastavak ofenzive deportacija iz zemlje, te direktnu deportaciju ljudi u Siriju i Afganistan.
“U siječnju prošle godine postavili smo se ambiciozne ciljeve”, tom je rečenicom Karner započeo svoju konferenciju, ustvrdivši kako se prošla godina može smatrati uspješnom.
Najbolja potvrda, kako je rekao austrijski ministar, je broj zahtjeva podnijetih za azil. Prošle je godine podneseno ukupno 16.284 zahtjeva za azil, što je smanjenje za čak 36 posto u odnosu na 2024. godinu.
“Još jedan važan pokazatelj dodatnog rasterećenja u Austriji su takozvani prvi zahtjevi. To su podnositelji zahtjeva, koji su zapravo novi. Taj je broj pao na 6.849, što je smanjenje za 33 posto”, pojasnio je Karner. Dakle, za više od trećine!
Smanjenja broja zahtjeva za azil
Kako je na Pressici istaknuto, ključna mjera za smanjenje broja podnijetih zahtjeva za azil bila je obustava spajanja obitelji. Vlada ju je uvela početkom srpnja prošle godine, a dovela je do “velikog smanjenja i značajnog olakšanja”.
“U četvrtom tromjesečju 2025. samo je 25 ljudi došlo u Austriju po osnovu spajanja obitelji. Dvije godine ranije ta je brojka iznosila 3400 osoba”, rekao je Karner.
Nakon toga je austrijski ministar unutarnjih poslova obavijestio javnost o drugom, lani zadanom cilju – ofenzivi deportiranja osoba kojima nije odobren ostanak u Austriji.
“Prošle je godinu 14.156 osoba moralo napustiti Austriju. To je gotovo 40 dnevno”, istakao je Karner dodavši:
“Iako je ovo do sada najveći broj, nismo zadovoljni”. Uz napomenu kako se odabrani put mora “dosljedno nastaviti”.
Gotovo polovica deportacija provedeno je prisilno. Od toga su polovica, odnosno oko 3.300 ljudi bili osuđeni kriminalci.
“To je dokaz stroge i pravedne politike azila. Za vlasti nije važno odakle tko dolazi. Zločinac mora biti deportiran”, poručio je austrijski ministar.
Deportacije za Siriju i Afganistan
Karner je također naglasio kako je i kod trećeg zadanog cilja – deportacija direktno u Siriju i Afganistan, postignut uspjeh. Austrijski ministar vanjskih poslova tvrdi da je Austrija odigrala pionirsku ulogu u Europi, na tom području, jer je bila prva zemlja u 15 godina koja je nastavila deportacije u te regije.
“To je bio izuzetno važan signal”, konstatirao je Karner. Uz napomenu kako je u četvrtak na radnoj sjednici ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije potvrđena uloga Austrije, kao uzora, po tom pitanju.
“Sve europske zemlje slijedit će ovaj put.(….) Sada to praktički sve rade”, rekao je Karner.
U nastavku je izvijestio novinare da je na sastanku ministara unutarnjih poslova EU-a postignut dogovor o uspostavljanju Centara za povratak, izvan EU. Napomenuo je da je osnovana posebna radna skupina, sastavljena od predstavnika pet zemalja, uključujući Austriju i Njemačku.
Na novinarski upit koje su konkretno to zemlje u kojima se planiraju Centri za povratak, Karner je odbio, imenovati ih, pišu austrijski mediji.
Osvrnuvši se na kraju na statistiku austrijski ministar unutarnjih poslova je rekao kako su posebno važne dvije brojke: broj prvih zahtjeva za azil, koji govori o 6.850 novih ljudi koji su u Austriji, te broj deportacija onih s podnijetim zahtjevom za azil, a njih je 4.000.
“To pokazuje da postoji zaostatak od 2.850 osoba”, rekao je Karner zaključivši:
“To je još uvijek previše. Cilj je smanjiti ilegalne migracije gotovo na nulu. Sustav azila može funkcionirati samo ako je strog, čvrst i pravedan. To znači nultu toleranciju prema zlostavljanju, deportaciju onih koji počine kaznena djela i zaštitu sustava od preopterećenja, kako bi se stanovništvo oslobodilo tereta i kako bi se pomoć mogla pružiti onima, kojima je stvarno potrebna”.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
