U utorak, 30. travnja, u prostorijama Hrvatske katoličke župe u Münchenu održano je redovito mjesečno predavanje Akademskog kruga, koji djeluje pri župi.
Predavanje na temu “”Tko je bio Dr. Milan Šufflay, kojeg je velikosrpski kraljevski režim u I. Jugoslaviji dao ubiti””,izazvalo je veliko zanimanje i među mladima koji do tada nisu bili upoznati s povijesnim likom ovog velikog hrvatskog znanstvenika svjetskih razmjera i na koncu mučenika.
Predavanje je održala Dr.Neda Caktaš, stomatologinja, novinarka, predsjednica krovne udruge ‘Hrvatska Kuća München’, te jedna od hrvatskih savjetnica u vijeću stranaca grada Münchena.
Dr.Caktaš posjeduje dugogodišnje iskustvo u političkom , društvenom i kulturnom radu u Münchenu, Bavarskoj i Domovini. Dobitnica je prestižne nagrade – Hrvatske utjecajne Žene iz iseljeništva u kategoriji Leadership i inovacije 2017 g.
Kroz večer je vodila i moderirala Anja Tolić, a među brojnom publikom bio je i konzul BiH , Dragan Bagarić.
Dr. Caktaš započela je svoje predavanje ističući činjenicu da je djelo i život dr. Šufflaya, priznatog albanologa svjetskih razmjera,hrvatskog intelektualca, patriote, poliglota i borca za hrvatske interese, desetljećima bio zapostavljen. Mlađe generacije slabo poznaju Šufflaya, no starije ga pamte kao simbol otpora velikosrpskom, hegemonističkom i ekspanzionističkom jugoslavenskom režimu dvora kralja Aleksandra I.
U svom izlaganju osvrnula se na životni put, znanstveni rad te progon i smrtonosni atentat naručen i izveden od strane tadašnjeg velikosrpskog beogradskog režima Kralja Aleksandra I.
ZNANSTVENI PUT
Dr.Šufflay rođen je 8. studenog 1879. godine u Lepoglavi. Potiče iz plemićke obitelji. Svoje obrazovanje započinje u zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji 1893. godine, gdje se već tada ističe kao najbolji svoje generacije prilikom mature 1897.
Studira povijest na Mudroslovnom, odnosno Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1901. godine doktorira temom “Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075 – 1108)”. Nakon toga, odlazi u Beč gdje od 1902. do 1903. nastavlja svoje studije na Institutu za povijesna istraživanja, s preporukom svog sveučilišnog profesora Tadije Smičiklasa. Svoje karijeru nastavlja kao kustos Narodnoga muzeja u Budimpešti te profesora na katedri za pomoćne povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1908 – 1918). I do sada je ostao jedan od najpoznatijih svjetskih albanologa, kojeg su 1931. g., prigodom posjeta Albaniji uz visoke počasti dočekali albanski kralj, najistaknutiji političari, akademici i znanstvenici. Istaknuti hrvatski povjesničar, kojem je 1904. g. Carska Akademija u Beču objavila znanstvenu knjigu na njemačkom jeziku koja pokazuje da je Hrvatska jedna od prvih zemalja u Europi koja je imala organiziranu instituciju notarijata.
MONTIRANI PROCES
Nema budućnosti koja bi mogla nadmašiti snagu prošlosti u narodnim redovima, zaključio je zn dr. Milan pl. Šufflay.Svjesnost o dubini tih riječi nije promakla ni njegovim fizičkim ni intelektualnim protivnicima. Monarhofašistički Jugoslavenski režim je nasilno okončao Šufflayev život, dok je komunistički režim uklonio njegovo ime iz knjiga i sveučilišta, te iz javne svijesti, vjerujući da će time zauvijek potisnuti njegov utjecaj. No, čak ni činjenica da je Šufflay bio žrtva monarhofašističkog režima, protiv kojeg su se komunističke vlasti javno pobunile, nije mu donijela zaštitu.
Monarhofašistički i komunistički režim imali su jednu zajedničku nit – jugoslavenstvo. No, Šufflayev patriotizam, njegova neumoljiva borba za hrvatsku samostalnost te podrška Albancima i otpor politici Srbije u promjeni povijesnih istina o albanskom narodu, kao jednom od najstarijih naroda, predstavljali su veliki izazov i prijetnju
Šufflay se našao suočen s optužbom za veleizdaju i navodnu suradnju s političkom emigracijom, te je zbog toga bio zatvoren u Srijemskoj Mitrovici od 1921. do 1922. godine. Sudski montirani proces održan u Zagrebu, zajedno s odvjetnikom dr. Ivom Pilarom i još 14 suoptuženika, trajao je od 2. do 25. lipnja 1921. godine prema optužnici iz svibnja iste godine. Tijekom suđenja, optužen je za nasilno odvajanje Hrvatske od Kraljevine SHS, ali je jasno istaknuo da Hrvatskoj ne treba oružana borba poput one u Irskoj niti nasilno odvajanje. Suđenje je bilo obilježeno brojnim prekidima sudaca. Kao prvooptuženi, osuđen je na tri godine i šest mjeseci zatvora. Neki od kolega znanstvenika iz Čehoslovačke, Austrije i Mađarske pokušali su zatražiti njegovo pomilovanje, ali bezuspješno.
Šufflay je napustio zatvor 2. listopada 1922. godine nakon operacije i dijagnoze tuberkuloze, emfizema i srčanih problema.
ATENTAT
Tragedija koja je obilježila sudbinu dr. Milana pl. Šufflaya odigrala se 18. veljače 1931. godine u samom srcu Zagreba, u Dalmatinskoj ulici, na kućnom broju 4a. Taj sudbonosni dan nije došao iznenada. Bio je popraćen nizom prijetnji i zlokobnih napisa u medijima. Izvršitelji ovog gnusnog djela, pripadnici režima kralja Aleksandra I. Karađorđevića, uključujući Ljubomira Beloševića, Branka Zwegara i Steva Večernicu, članove organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu naklonost, planirali su i izveli svoj podmukli plan.
Šufflay je doživio smrtonosni udarac čekićem u glavu, ozljede su bile preteške te je preminuo u sobi broj 12 Vinogradske bolnice. Tek nekoliko sati nakon atentata, redari su se provalili u njegovu stan, odnijevši sa sobom dragocjene spise, uključujući završeni rukopis trećeg sveska knjige arhivske građe Codex albanicus, čija sudbina i danas ostaje tajna.
Sve informacije o ovom strašnom događaju su odmah potisnute i zabranjene.
Na samom kraju svog izlaganja, dr. Caktaš je s dubokom emocijom zaključila da je Milan Šufflay izgubio svoj život poput borca za istinu, za slobodnu Hrvatsku, koju nažalost nije dočekao. Hrvatskoj je dao sve što je imao, ali do danas nije dobio odgovarajuće priznanje za njegove zasluge i uloge u povijesti.
Posebno je istaknula da je apel Međunarodnoj ligi za ljudska prava, potpisan od strane nobelovca Alberta Einsteina i uglednog pisca Heinricha Manna, svjedočanstvo o velikom ugledu koji je Šufflay uživao među uglednim intelektualcima svijeta.
Njihov poziv europskim zemljama da zaštite mali, ali miroljubivi narod od kršenja ljudskih prava u Jugoslaviji ističe važnost borbe za pravdu i slobodu, koju je Šufflay simbolizirao svojim djelovanjem.
Milan Šufflay počiva u grobnici pored Stjepana Radića, na zagrebačkom Mirogoju, kao simbol hrabrosti i neustrašivosti u borbi za istinu i pravdu.
Fenix-magazin/MMD
