U organizaciji Hrvatske matice iseljenika bit će održano svečano predstavljanje knjige, autorskog dvojca Lenke Kopřivove i Eliške Leisserove, pod naslovom „Boje hrvatske Moravske“. Predstavljanje će se održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u ulici Hrvatske bratske zajednice 4, i to s početkom u 15 sati u srijedu 14. svibnja 2025., a u sklopu prestižnog Festivala povijesti Kliofesta.
Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Mije Marića, ovu prvu jedinstvenu sintetsku knjigu o Moravskim Hrvatima predstavit će povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac te prevoditelj Marijan Lipovac i etnologinja prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, kao i urednica knjige Lenka Kopřivová, istaknuta aktivistica hrvatske manjine u Češkoj.
Ovo je promocija najznačajnije suvremene knjige o kulturnom i društvenom životu moravskih Hrvata kroz prošlost, ali i sadašnjost u zajedničkoj nam obitelji europskih naroda. Knjiga je također odraz dugih i prijateljskih odnosa dviju država Republike Češke i Republike Hrvatske, odnosno hrvatske manjine u Češkoj kao i češke manjine u Hrvatskoj.
O knjizi:
Knjigu „Boje hrvatske Moravske“ ( „Barvy chorvatské Moravy“), čija građa opseže gotovo 270 stranica, objavila je na tri jezika Udruga građana hrvatske narodnosti u Češkoj, dok je hrvatsko izdanje knjige – koje ćemo promovirati na Kliofestu – tiskano uz potporu Hrvatske matice iseljenika kao i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Riječ je o prvoj opsežnoj i bogato ilustriranoj sintetskoj monografiji o povijesti, kulturi, tradiciji i jeziku moravskih Hrvata u kojoj je svoje studiozne priloge objavilo 16 etabliranih autora različitih struka u posve modernom narativu i fascinantnom dizajnu, a urednice knjige su Lenka Kopřivová i Eliška Leisserová.
Naglasak je na pojašnjenju konteksta u kojem se život Hrvata u Moravskoj oblikovao, ali i na onom po čemu su se Hrvati razlikovali od domicilnog stanovništva i kako su uspjeli stoljećima sačuvati svoj identitet.
Reprezentativnu dokumentarnu fotografsku građu iz života moravskih Hrvata prate iscrpni podaci poput registara hrvatskih općina od 17. do 21. stoljeća, uz analize utjecaja raznih procesa stvaranja europske moderne nacije kod čeških i njemačkih susjeda na hrvatsku zajednicu u Moravskoj.
U tom je smislu posebno zanimljiv prilog Martina Siteka posvećen prenošenju hrvatskog identiteta na mlađe naraštaje. Cjelovit opis sociolingvističkih značajki jezika moravskih Hrvata u knjizi je sastavio Andrej Novik, dok se Michaela Boháčová nadovezala s prilogom o utjecaju hrvatskog jezika na toponime u tamošnjim izvorno hrvatskim naseljima.
Najopsežnije poglavlje knjige tiče se narodne kulture moravskih Hrvata, kojoj je pridružen opis vjerskih običaja i obreda. Čitatelju je pojašnjeno i kako su se ti običaji mijenjali nakon prisilnog raseljavanja moravskih Hrvata iz njihova tri sela (1948.), te kako se nove generacije nose s prošlostoljetnim traumama – revitalizirajući uspješno svoju manjinsku zajednicu.
No, život ima i optimističnih strana, a dio njih opisuje Eliška Leisserová koja čitatelju približava vinogradarsku tradiciju moravskih Hrvata, te atraktivno graditeljstvo u naseljima ove hrvatske manjine u Češkoj.
Knjiga, objavljena na češkom, njemačkom i hrvatskom jeziku, ima pouzdan znanstveni aparat uz sažetke na velikim europskim jezicima poput njemačkog i engleskog. Knjigu je na hrvatski jezik preveo Marijan Lipovac, navedeno je u priopćenju Hrvatske matice iseljenika.
Fenix-magazin/SČ
