Jednako kao i u Domovini, i Hrvatske katoličke župe, misije i zajednice u iseljeništvu danas slave blagdan Presvetog Trojstva ili Tijelova. Dok ga neke hrvatske katoličke misije slave u zajedništvu s njemačkim katoličkim vjernicima, druge to čine samo u hrvatskim zajednicama.
Na ovaj veliki blagdan Hrvati su desetljećima plijenili pozornost procesijama vjernika kroz gradove u kojima žive veće hrvatske zajednice poput Frankfurta, Münchena, Stuttgarta, Kölna, Berlina, … Zbog pridržavanja mjera u korona krizi, danas će nažalost izostati tradicionalne procesije, ali će biti služene svete mise u svim hrvatskim katoličkim misijama. Valja istaklnuti kako je blagdan Tijelovo neradni dan u šest njemačkih saveznih država: Baden-Württembergu, Bayernu, Hessenu, Nordrhein-Westfalen, Rheinland-Pfalz i Saarlandu
Sam blagdan koji nazivamo Tijelovo svetkovina je Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Slavi se u četvrtak po blagdanu Presvetog Trojstva. Slavlje Tijelova je veliki javni bogoštovni čin kojim se časti euharistija, sakrament u kojem je Gospodin prisutan i izvan slavlja, da bi bio uvijek s nama, svakoga sata i svakoga dana, tumačio je Benedikt XVI. Njegov prethodnik Ivan Pavao II. istaknuo je pak da je “to je blagdan radosti zbog čudesnog dara Kruha s kojim je Krist povezao svoje obećanje života vječnoga: Kruh koji je zaista njegovo Tijelo, to jest njegova čovječnost, po kojemu Bog posvećuje srca, osobe, zajednice, narode i cijeli svemir.
Jednoj malo poznatoj srednjovjekovnoj ženi Crkva, kako je podsjetio Benedikt XVI, duguje veliku zahvalnost zbog toga što je svojim velikim žarom doprinijela ustanovljenju jedne od najvažnijih liturgijskih svetkovina – Tijelova.
Julijana iz Cornillona, koja je poznata također kao sveta Julijana iz Liegea, koja je živjela krajem 12. stoljeća i u prvoj polovici 13. stoljeća, trudila se uvjeriti ondašnjeg papu, kako je potrebno uvesti svetkovinu tijekom koje bi vjernici mogli slaviti Euharistiju i ojačati svoju vjeru. Blagdan Tijelovo uvodi se u Njemačkoj još 1253. godine, a papa Urban IV. uvodi 1264. taj blagdan za cijelu Crkvu.
U mnogim zemljama vjernici već u 14. stoljeću oduševljeno prihvaćaju Tijelovsku procesiju u kojoj se Presveto nosi u pokaznici. Prva Tijelovska procesija dogodila se u Kölnu u razmaku od 1274. i 1279. godine. Inače, štovanje Presvetog oltarskog sakramenta razvilo se još u 12. stoljeću. Već sv. Ciprijan među prvima govori o euharistijskom čudu u kojemu se i na vidljiv način događa promjena hostije u Kristovo tijelo i vina u Kristovu krv (u doslovnom smislu). Kroz povijest je bilo nekoliko takvih čuda.
Najpoznatije je čudo u Bolseni koje je utjecalo na porast pobožnosti vjernika prema euharistiji. Ta pobožnost i to čudo bili su razlozi i povod da je Crkva 1264. godine ustanovila svetkovinu Tijelova. Od poznatih sličnih čuda spominju se ona u Sijeni (1330. i 1730.), kao i ona u Lancianu. Kod Hrvata je poznato svetište u Ludbregu u kojemu se čuva relikvijar s predragocjenom krvi Kristovom.
Fenix-magazin/SIM
