Danas, u nedjelju, katolici slave svetkovinu Bogojavljenja ili Sveta tri Kralja. To je jedan od najstarijih katoličkih blagdana kojim za katolike završava božićno razdoblje.
Prema događajima opisanim u evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraci “s istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im i imena: Gašpar, Melkior i Baltazar.
Osnovno je značenje blagdana: Bog je došao spasiti sve ljude i sve narode, što osobito simboliziraju tri mudraca s Istoka, pa se ovaj blagdan kršćanski prvo zvao Sveta tri Kralja.
Vjeruje se kako su tri kralja predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.
Oni su novorođenom Isusu donijeli darove čije se značenje do danas uvijek iznova tumači. Jedno tumačenje govori kako su kraljevi prinijeli zlato, smirnu i tamjan zbog životne situacije u kojoj su se nalazili Josip i Marija s Isusom. Zlato zbog Marijina siromaštva, tamjan zbog mirisa štale, smirnu kako bi se okrijepili udovi malog Isusa.
Zlato je oduvijek privlačilo ljude. Ono pokazuje božansku narav Djeteta Isusa u jaslama, njegovu važnost i dostojanstvo.
Tamjan se u različitim kulturama koristi kao miris. U liturgiji, tamjan koji se uzdiže prema nebu simbolizira naše molitve i naša srca koja se uspinju Gospodinu. Tamjan nam svjedoči Božju prisutnost, smirenost, kontemplaciju i predanost.
Smirna je ljekovita i vrsta je mirisne smole. Donoseći pred Boga svoje probleme i rane, boli i jade, molimo ga da nas ozdravi.
Bogojavljenje je u neku ruku drugi Božić. Razlika je u tome što Božić naglašuje poniznost i skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, dok Bogojavljenje želi biti razglašenje po cijelom svijetu toga Božanskog otajstva od strane Triju Kraljeva koji su došli sa istoka da vide Sina Božjega i da mu se poklone. Stoga se može reći kako Bogojavljenje raširuje i produbljuje teološki smisao Božića: ono malo Dijete Marije iz Nazareta kojem se pastiri i Kraljevi klanjaju priznajući ga kao Sina Božjega jest očekivani Spasitelj ne samo Izraela već svih naroda.
Kršćani, koji Božić slave po julijanskom kalendaru, obilježavaju danas Badnjak. Vjernici će se okupiti u crkvama na bogoslužjima na kojem će biti posvećeni badnjaci. Na Božić, prije svitanja, zazvonit će zvona na pravoslavnim hramovima objavljujući rođenje Sina Božjeg.
Fenix-magazin/SIM
