Danas, 8. rujna, slavi se blagdan Male Gospe, odnosno rođenje Blažene Djevice Marije.
Iako nije riječ o zapovijedanom blagdanu, Mala Gospa duboko je ukorijenjena u hrvatskom narodu te se obilježava svečanim misama i hodočašćima u brojna marijanska svetišta diljem Hrvatske i svijeta.
Blagdan Male Gospe uvijek se slavi 8. rujna, neovisno o danu u tjednu, i kalendarski dolazi tri tjedna nakon Velike Gospe, koja obilježava Marijino uznesenje na nebo. Naziv „Mala Gospa“ potječe od samog značenja blagdana jer je riječ o spomenu rođenja Marije, za razliku od „Velike Gospe“ koja obilježava kraj njezina zemaljskog života.
Povijesni korijeni blagdana
Podrijetlo slavljenja blagdana Male Gospe datira iz 5. stoljeća, kada je u Jeruzalemu, na mjestu za koje se vjeruje da je bila rodna kuća Blažene Djevice Marije, podignuta crkva posvećena svetoj Ani, njezinoj majci. Na temelju tog događaja razvilo se slavlje Marijina rođenja, najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.
Za razliku od većine svetaca čiji se blagdan slavi na dan smrti, takozvani „rođendan za nebo“, Crkva u samo tri slučaja liturgijski obilježava i rođenje: Isusovo (25. prosinca), rođenje Ivana Krstitelja (24. lipnja) i Marijino rođenje (8. rujna). Te tri svete osobe zauzimaju posebno mjesto u povijesti spasenja, što odražava i stara latinska izreka: “Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis” Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, a Kristovo rođenje sunčev izlazak.
Narodne predaje i simbolika jeseni
U hrvatskom narodu blagdan Male Gospe tradicionalno označava i dolazak jeseni. Stara uzrečica kaže: “Gospa Mala – jesen prava!” Ovaj dan povezuje se i s prirodnim ritmovima – osobito sa selidbom lastavica. Prema narodnom vjerovanju, Marija tada “odvodi lastavice u tople krajeve”, dok ih na proljeće vraća na blagdan Blagovijesti, 25. ožujka.
U marijanskim svetištima diljem zemlje, poput Marije Bistrice, Sinja, Trsata ili Aljmaša, danas se očekuju brojni hodočasnici.
Fenix-magazin/MD
