Danas (21. studenog) katolici slave spomendan Prikazanja Blažene Djevice Marije u Hramu – blagdan Gospe od Zdravlja.
Naziv Gospe od Zdravlja potječe iz Mletačke Republike, iz vremena kad je 1630. godine na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji odnijela više od 80 tisuća života. Mletački se Senat tada obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan, 1631. godine, da će Mariji, ako prestane kuga podići crkvu.
Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je veličanstvena crkva 1687, Madona della Salute.
Tako je i pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla iz Venecije i u južne hrvatske krajeve, gdje su joj posvećene mnoge župe, crkve i kapele.
Marija Majka Crkve
Marija se od djetinjstva posvetila Bogu, potaknuta Duhom Svetim, čijom je milošću bila ispunjena u svom bezgrešnom začeću. Danas se sjećamo tajne potpunog prikazanja, darivanja i posvećenja Bogu. One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve.
Apokrifna književnost ispunjena brojnim legendama, izvještava o Marijinom prikazanju kao o izuzetno svečanom činu, popraćenom mnogim čudesnim događajima. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli koji su radosno pjevali. Do ulaza u hram bilo je 15 stuba kojima se Marija sama popela. U hramu su joj hranu donosili anđeli.
Apokrifni pisci žele istaknuti da je Marija od prvog trenutka svog postojanja bila puna milosti i predodređena za dostojanstvo bogomajčinstva kojim je nadišla i anđele. Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u kojoj se utjelovio i nastanio Sin Božji. Ona je prikazana, posvećena Bogu i predodređena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka.
Fenix-magazin/M. Dokoza /Laudato