Ako radnici u Njemačkoj žele nešto dodatno zaraditi sa strane, mnogi poslodavci strahuju za njihov učinak na poslu. Sporedne djelatnosti stoga nastoje ograničiti klauzulama u ugovoru o radu, one nisu uvijek učinkovite.
Dobrih 1,9 milijuna ljudi u Njemačkoj imalo je više od jednog posla sredinom 2022. To proizlazi iz podataka Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). Najviše radnika zaposleno je kao radnik na drugom poslu (69,5 posto). Druga velika skupina radila je samostalno kao honorarni posao bez vlastitih radnika (26,4 posto). Radnici su u prosjeku radili 8,2 sata tjedno na svom honorarnom poslu.
Poslodavci ne vole uvijek da njihovi radnici imaju honorarne poslove, posebno za one koji rade na puno radno vrijeme. To je očito. Jer ako se radnik pretjera s honorarnim poslom, trpi i njegov redovni posao. Ali, može li šef tako lako zabraniti honorarni posao?
Odvjetnica specijalizirana za radno pravo objašnjava kako učinkovito formulirati klauzule u ugovoru o radu, mogu li se naknadno ponovno zabraniti odobreni sporedni poslovi – i koje su sankcije moguće ako su radnici prikrili dodatni posao.
Smiju li poslodavci općenito zabraniti zaposlenicima sekundarni radni odnos?
Ne. Osim ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije posebno uređeno, obavljanje sekundarnog radnog odnosa u pravilu je dopušteno. Radnik se može pozvati na svoja temeljna prava prema članku 12. I ili članku 2. I. GG; tada mora prijaviti samo sekundarno zaposlenje. Ako postoji odredba u ugovoru o radu, ona mora biti učinkovito formulirana.
Poslodavac može zahtijevati prestanak sekundarnog rada samo ako može dokazati legitiman interes. To općenito zahtijeva da radni učinak bude dokazano smanjen sekundarnim zaposlenjem. Takav se propis često nalazi u kolektivnim ugovorima.
Što je potrebno uzeti u obzir u ugovoru o radu pod stavkom „sporedne djelatnosti“?
Klauzula mora biti učinkovito formulirana. Ako je klauzula formulirana neučinkovito, nije valjana. U klauzuli mora biti navedeno da poslodavac može odbiti sekundarno zaposlenje samo ako postoje stvarni operativni interesi ili zakonske zabrane. Također je preporučljivo uključiti opciju otkazivanja u klauzulu.
Kada rad sa skraćenim radnim vremenom nije dopušten?
Sekundarno zapošljavanje nije dopušteno ako uključuje značajno oštećenje radne snage ili utječe na konkurentske interese poslodavca.
Nadalje, moraju se poštivati ograničenja zakona o radnom vremenu. Te dvije djelatnosti, odnosno glavni i sporedni radni odnos, zajedno ne smiju prekoračiti maksimalno dopušteno radno vrijeme.
Jesu li za vrijeme godišnjeg odmora dozvoljeni poslovi s nepunim radnim vremenom?
Zakonsko pravo na godišnji odmor regulirano je Saveznim zakonom o godišnjim odmorima (§ 8 BurlG). Za vrijeme godišnjeg odmora nisu dopuštene aktivnosti koje su u suprotnosti sa svrhom godišnjeg odmora.
Smiju li poslodavci tražiti podatke o honorarnom poslu?
Poslodavac se može raspitati o općim uvjetima, jer mora imati mogućnost provjere može li odobriti ili zabraniti sporednu djelatnost. Poslodavac je dužan ispitati je li npr. došlo do povrede Zakona o radnom vremenu. Osim toga, poslodavac mora moći provjeriti je li došlo do povrede tržišnog natjecanja.
Smiju li poslodavci zabraniti odobrene poslove sa skraćenim radnim vremenom?
Ovisi o dogovoru. Ako je sporedna djelatnost odobrena, poslodavac može oduzeti dozvolu za sporednu djelatnost ako postoje legitimni interesi poslodavca ili druge povrede koje opravdavaju oduzimanje. Ako se radnik loše ponaša u osnovnom radnom odnosu jer je prezauzet sporednim poslom, može doći u obzir i opomena u osnovnom radnom odnosu.
Koje su radnopravne sankcije moguće ako su radnici prikrili sporednu djelatnost?
Ovdje načelno može doći u obzir upozorenje. Ako je djelatnost bila prikrivena jer, primjerice, krši i klauzulu o zabrani natjecanja u sadašnjem radnom odnosu, može se razmotriti i raskid radnog odnosa. To ovisi o pojedinačnom slučaju.
Fenix-magazin/SČ
