Banjolučki biskup Franjo Komarica izjavio je u srijedu u Banjoj Luci kako se Katolička Crkva treba uključiti u pomoć migrantima koji je na području Bihaća veliki broj i istaknuo kako bi okretanje glave od tog problema bio znak njihove “nedostojnosti kao ljudi”.
Na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koje je održano u Banjoj Luci, biskup Komarica je izvijestio druge članove o dramatičnoj situaciji na području Bihaća, gdje tisuće migranata boravi u nehumanim uvjetima.
„Mi ne možemo okrenuti pogled od ove problematike i reći: to se nas ne tiče. To bi bio znak našeg oportunizma, naše nekorektnosti, naše nedostojnosti kao ljudi, kao kršćana i kao vjernika“, kazao je biskup Komarica na konferenciji za medije, kako prenosi Katolička tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije BiH.
On je ustvrdio kako bi Katolička Crkva, u suradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Islamskom zajednicom te međunarodnim donatorima i domaćim vlastima, trebala pokrenuti inicijativu o pomoći migrantima na području Bihaća.
Novinare je banjolučki biskup izvijestio da je s kolegama raspravljao i o mogućnosti organiziranja međunarodne konferencije na jesen ove godine u Banjoj Luci s o problemu migranata.
Pri tome je ukazao kako je i sama BiH i danas zemlja migracija, jer je jako puno njezinih građana iseljeno i nasilno protjerano te da unatoč tome što se žele vratiti država im ne to ne omogućava.
“Imamo sad novi val iseljavanja naših ljudi koji su u potrazi za nekim normalnijim ambijentom tako da nam nije nepoznata ta drama ovih ljudi koji nam dolaze, što iz Azije, što iz Afrike“, dodao je biskup Komarica.
Biskupi su, kako je navedeno u priopćenju nakon zasjedanja, upozorili i na kršenja prava katoličkih zajednica u općinama Drvaru, Novom Gradu, Zvorniku i Goraždu, koje im najčešće priječe pravo na izgradnju objekata te povratak njihove imovine.
Tijekom zasjedanja apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto je sa žaljenjem konstatirao da, zbog neformiranja vlasti, nije moguće osnovati novo Mješovito povjerenstvo, koje bi, između ostalog, nastavilo raditi na primjeni Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine iz 2006. godine.
Fenix-magazin/MD/Hina
