Njemačka doživljava najveći priljev izbjeglica od 2015. godine. Stručnjaci upozoravaju da se neugodne lekcije koje su tada naučene, ne smiju zaboraviti pogotovo kada je riječ o obrazovanju i integraciji na tržište rada, piše DW.
Ihor Bielozorov želi raditi. Ukrajinski zubar bio je iznenađen ratom u domovini koji je izbio dok je bio na odmoru. Kako ne bi zauvijek bio gost svojih prijatelja u blizini Osnabrücka, želi brzo doći do vlastitih prihoda. Ali, prepreka je mnogo.
O tome kako izbjeglice iz Ukrajine mogu pronaći put do njemačkog tržišta rada je u srijedu s predstavnicima privrede i sindikata razgovarao savezni ministar rada Hubertus Heil. Situacije je povoljna, jer se u međunarodnoj usporedbi razina obrazovanja u Ukrajini smatra visokom.
U Njemačkoj je od početka rata registrirano oko 280.000 izbjeglica iz Ukrajine. Prema pravilima EU-a izbjeglice odmah mogu početi raditi u Njemačkoj.
Integracija ne uspijeva zbog priznavanja kvalifikacija
Njemački postupak priznavanja stranih stručnih kvalifikacija Ihoru Bielozorovu usporava pristup njemačkom tržištu rada. Poznanici su mu rekli da će proći godina do dvije prije nego što službeno bude mogao raditi kao stomatolog u Njemačkoj. Do tada mora položiti ispit poznavanja jezika i stručne specifikacije iako je Bielozorov u Ukrajini već dvije godine radio kao stomatolog.
“Procedure priznavanja su skupe, dugotrajne i složene”, kaže za DW Martina Müller-Wacker, stručnjak za integraciju stručne radne snage. Zato ona poziva saveznu vladu da ponudi besplatne procedure i da stipendijama financira često potrebne mjere daljeg usavršavanja. To često dovodi do toga da migranti niti ne pokušavaju krenuti u proces priznavanja kvalifikacija i ostanu na niže plaćenim poslovima.
Procedura je dosta kompleksna. Prema riječima Müller-Wacker, oko 1.500 različitih ureda u Njemačkoj odgovorno je za priznavanje zanimanja, savezni i pokrajinski zakoni se razlikuju, a vlasti su preopterećene. Postoje profesije koje zahtijevaju priznavanje kvalifikacija i one koje ne zahtijevaju službenu dozvolu. Savezni zavod za stručno osposobljavanje preporučuje brošuru koja je dostupna i na ukrajinskom jeziku.
Svatko tko je izučio zanat u inozemstvu često mora podnijeti dosta spisa radi priznavanja: diplome, dokaze o studiranju, potvrde vještaka i sl. Müller-Wacker stoga predlaže dogovor samo na saveznoj razini o tomu koji dokumenti mogu biti potrebni.
Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) razgovarao je u srijedu s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata o integraciji izbjeglica iz Ukrajine na tržište rada. On je priznavanje stranih kvalifikacija nazvao “herkulovskim zadatkom”.
Pojednostavljenje pristupa tržištu rada za strance predviđeno je koalicijskim ugovorom nove socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.
U protekle dvije godine, nacionalni program “Integracija kroz kvalifikaciju” (IQ) savjetovao je gotovo 5.000 Ukrajinaca o procedurama priznavanja, najčešće učitelje. Za njih su, međutim, prepreke posebno visoke. Bavarska uopće ne dozvoljava rad učiteljima iz zemalja koje nisu članice EU-a, a u većini saveznih zemalja učitelji moraju stažirati i često usporedo studirati drugi predmet je nastavnici u Njemačkoj moraju predavati dva predmeta. Međutim, Müller-Wacker kaže kako u Hamburgu nastavnici mogu predavati samo jedan predmet.
Polovina izbjeglica iz Ukrajine su djeca. „Gotovo svim saveznim pokrajinama nedostaju nastavnici i školski objekti”, kaže Juliane Karakayali s Evangeličkog sveučilišta u Berlinu. Ona je skeptična oko toga hoće li integracija u školama uspjeti jer su škole i vrtići loše pripremljeni.
Ovoj profesorici sociologije je važno da se djeci izbjeglicama ne predaje odvojeno. Jer tako djeci nedostaje veza kako bi naučila njemački. Opasnost je da će tada djeci dugoročno biti teže na tržištu rada.
Zakonsko pravo na pohađanje škole razlikuje se ovisno o saveznim pokrajinama. Prema navodima Juliane Karakayali, djeca u Berlinu imaju pravo na školsko mjesto od dana dolaska, u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Bavarskoj to ovisi o statusu boravka i može potrajati do šest mjeseci. Odlučujuće za budućnost izbjeglica iz Ukrajine je gdje točno završe u Njemačkoj.
Idi tamo gdje ima posla
Ihor Bielozorov se s djevojkom Oksanom želi preseliti u Njemačku gdje će lakše naći posao. Međutim, izbjeglice iz Ukrajine, koje nemaju ušteđevinu i kontakte, ne mogu birati mjesto stanovanja. Izbjeglice se u Njemačkoj raspoređuju po principu po kojem najmnogoljudnije savezne pokrajine moraju primiti najviše ljudi.
Savezne pokrajine obično interno raspoređuju izbjeglice po općinama koje imaju dovoljno smještajnih kapaciteta. Herbert Brücker iz Instituta za istraživanja tržišta rada i zanimanja (IAB) stoga upozorava da se izbjeglice često dovode u strukturno slabe regije. Tamo su stanovi često prazni, a posla nema. Prema IAB-u, iskustvo je posljednjih godina pokazalo kako izbjeglice, koje su imale mogućnosti da same izaberu svoje mjesto boravka, imaju veću šansu za pronalazak posla.
Privatne inicijative su fleksibilnije
U međuvremenu nastaju privatne inicijative s ciljem što bržeg zapošljavanja izbjeglica iz Ukrajine. Internetske stranice kao što su UATalents ili Imagine Ukraine su burze poslova za sve profesije, a Njemačka željeznica na ruskom i ukrajinskom jeziku savjetuje one koje traže posao.
Unatoč svim naporima koji se ulažu u integraciju, ostaje otvorenim hoće li ljudi iz Ukrajine ostati u Njemačkoj, i hoće li se isplatiti trud i dugotrajni proces priznavanja kvalifikacija. Za Ihora Bielozorova je to pitanje jasno: “Ostat ćemo. Naš stan je uništen, pa ćemo ionako morati početi od nule”, kaže ovaj stomatolog iz Kijeva.
Fenix-magazin/MMD/DW
