Hrvatska čista stranka prava (HČSP) obilježila je 91. godišnjicu atentata i smrti Milana Šufflaya u povodu čega su poslali priopćenje koje prenosimo u cijelosti.
Dana 19. veljače 2022. Hrvatska čista stranka prava odala je počast velikom hrvatskom domoljubu, pravašu i intelektualcu Milanu pl. Šufflayu.
Dana 18. veljače 1931. prije 91. godinu je u Zagrebu, Dalmatinskoj ulici kod kućnog broja 4a (sada 6) izvršen atentat na Šufflaya, a drugi dan 19. veljače od posljedica je preminuo.
Paljenjem svijeća ispred spomen ploče u Dalmatinskoj ulici, počast hrvatskom mučeniku i istinskom pravašu Milanu pl. Šufflayu odala je delegacija stranke:
Predsjednik HČSP-a Davor Trbuha, dopredsjednik Josip Opuhač, članovi Glavnog stana Loren Soče i Damir Kraljević te uvaženi članovi stranke Drago Rezo, Goran Kovačević, Tonko Martins i prof. dr. znanosti i povijesti Zlatko Lukež koji je uz predsjednika stranke održao prigodan govor.
Malo je poznato da je upravo Milan Šufflay začetnik granice na Drini koju je poglavnik proveo u djelo.
U tadašnjoj novoj državi Kraljevini SHS 1921. godine uhićen je zbog “veleizdaje.”
Šufflay je na sudu je tada rekao:
“Hrvatska ima svoje državno pravo, a Hrvati kao politički narod imadu svoje naravno pravo, pravo samoodređenja. Prekinuće veze s bivšom monarhijom dne 29. listopada 1918. temelj je nezavisne države Hrvatske. Ta država ne nalazi se u drevnom sklopu… Nema otrgnuća! Nasuprot se baš radi o novom sklopu, koji bi imao tek pravno nastati. Tužiti me dakle, da ja hoću otrgnuti hrvatsku državu, koja postoji, od kraljevstva SHS, koje pravno ne postoji, pravna je i logička zabluda. Ako je hrvatsko čuvstvo, želja i mišljenje o samoodređenju, hrvatskoj državi, vjera u Ententu grijeh, onda sam ja kriv. Ali to čuvstvo, tu želju, tu vjeru imade čitavi hrvatski narod i izrazio ih je preko svojih zastupnika banske Hrvatske.”
Šufflay je, kao prvooptuženi, osuđen na tri godine i šest mjeseci zatvora. Tu njegovoj patnji i progonu nije bio kraj.
Atentat na Šufflaya izvršila su tri kriminalca, kako bi se zataškali nalogodavci Karađorđevići.
Vrativši se iz Albanije primio je prijeteće pismo, primajući uzastopne prijetnje i prijeteća pisma, a potom i učestali napadaji na nj kroz tisak, što je bio jasan znak da su ga velikosrpski krugovi odlučili likvidirati. Ti kriminalci i atentatori bili su pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu zaštitu. Pričekali su ga, 18. veljače 1931. godine, na pragu kuće i razbili mu lubanju čekićem. Međutim, muke diktatorskog Aleksandrova režima nisu završile ubojstvom Šufflaya, nego im je on postao teži teret mrtav nego živ. Znanstvena i kulturna međunarodna zajednica predvođena Albertom Einsteinom i Heinrichom Mannom, je prosvjedovala u Ligi naroda, zbog toga zločina i teško optužila ondašnji režim.
Veliki Albert Einstein javno se založio za ljudska prava hrvatskog naroda, te osudio srpske zločine, terorizam, ekspanzionizam i laži kojima se služio velikosrpski režim protiv hrvatskog naroda što je slučaj i danas.
Hrvatski intelektualac, pravaš i mučenik kao što je Milan pl. Šufflay, koji je debelo zadužio buduće generacije hrvatskog naroda, u najmanju ruku zaslužuje da mu se na obljetnicu smrti samoinicijativno pokloni čitavi hrvatski državni vrh.
No, s obzirom na situaciju u Hrvatskoj, čini se da to nećemo uskoro doživjeti. Bog i Hrvati! Za Dom spremni! – stoji u priopćenu HČSP-a.
Fenix-magazin/MD
