Na Novu 2019. godinu u Elbasanu, u Albaniji, iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića. Riječ je o poznatoj Bilosnićevoj zbirci pjesama „Afrika“, koju je na albanski jezik preveo ugledni albanski pjesnik Kujtim Agalliu, a tiskana je u izdavačkoj kući “Jonalda” u Elbasanu. Knjigu je grafički opremila Jonida Gjoka, dok je naslovnicu izradio sam autor T. M. Bilosnić. Knjiga je obima 168 stranica.
Bilosnićeva zbirka pjesama „Afrika“ doživjela je vrlo pozitivnu recepciju u domovini, pa su o njoj pisali sveučilišni profesor Cvjetko Milanja, dr. sc. Igor Šipić, dr. sc. Tin Lemac, dr. sc. Dragan Gligora, dr. sc. Sanja Knežević, Davor Šalat,i drugi. U inozemstvu, u Kolumbiji, o „Africi je pisao pjesnik Eduardo Bechara Navratilova, u Čileu, književnik Enrique Winter. „Afrika“ je objavljena na španjolskom uglednom književnom portalu „Crear en Salamanca“, u prijevodu hispanistice Željke Lovrenčić. Izbor pjesama iz zbirke „Afrika“ donio je i američki višejezični međunarodni časopis „Gobshite“ (Portland, Oregon), te rumunjski časopis „Orizont Literar Contemporan“, kao i časopis „Most / The Bridge“ (na njemačkom i španjolskom), časopis u izdanju Društva hrvatskih književnika.
Uz hrvatsko izdanje „Afrika“ je prevedena i objavljena u cijelosti na engleskom i rumunjskom jeziku. U izborima je objavljena na španjolskom jeziku u Kolumbiji, Španjolskoj, Kubi i Rumunjskoj, a predstavljena je prošle godine i na Međunarodnom pjesničkom festivalu poezije u Havani na Kubi. Priprema se i cjelovito španjolsko izdanja u prijevodu hrvatske hispanistice Željke Lovrenčić. Pjesme iz ove zbirke početkom protekle godine tiskane su i u knjizi „Encuentros“ (Susreti), u Bogoti (Kolumbija), uz izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika, a koje je prevela Željka Lovrenčić i objavila nakladnička kuća „Editorial Escarabajo“.
Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja o „Africi“ i njezinu autoru Tomislavu Marijanu Bilosniću, između ostaloga piše i ovo: „O Bilosniću bi valjalo krležijanski pisati kao jednom od posljednjih enciklopedista na hrvatskoj književnoj sceni, jamačno kad je riječ o širokoj naobrazbi i strasti za pisanjem o raznovrsnim interesnim područjima pretočenoj u različite žanrovske realizacije… Zato nas neće iznenaditi motivski repertoar koji svoje polje crpljenja nalazi u Africi kao zemljovidnoj, klimatskoj, povijesnoj, civilizacijskoj i kulturnoj identitetnosti. Dakle, u svojoj specifičnosti koja, dakako, cilja na univerzalnost, tim više što Bilosnić nudi i jednu od temeljnih ideja zbirke, a to je ideja podrijetla čovječanstva uopće (U Africi smo rođeni), pa Afriku valja poimati i kao iskonjenje svekolikoga ljudstva.“
Fenix-magazin/MD
