Od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u srpnju 2013. je oko 24.000 stručnih radnika dobilo radne dozvole za rad u Njemačkoj. U prvih pola godine nakon pristupanja Europskoj uniji taj broj je iznosio oko 6.000 radnika. U prvih deset mjeseci 2014. godine pristiglo ih je još 18.000. To potvrđuju brojke Središnjeg ureda za posredovanje s inozemstvom i posredovanje stručnih radnika Savezne agencije za rad.
Sljedeću veliku skupinu čine privatnici i tvrtke iz Hrvatske. „U pokrajini Hessen, osobito u Frankfurtu, brojna hrvatska poduzeća i institucije otvorila su svoje podružnice. Oni jačaju gospodarsko sjedište i otvaraju radna mjesta i mjesta naukovanja“, rekao je Uwe Becker, gradski rizničar grada Frankfurta u petak u Frankfurtu u povodu manifestacije „Bilateralna suradnja i gospodarski razvoj između Hessena i Hrvatske.
I ministar financija pokrajine Hessen Thomas Schäfer u njemačko-hrvatskim odnosima vidi „već tradicionalnu“ usku povezanost. „Hrvatska je započela intenzivan dijalog sa svojim europskim partnerima kako bi pomoću „primjera najbolje prakse“ pronašla rješenja orijentirana na budućnost za središnje političke izazove zemlje. Pritom se hrvatski partneri mogu osloniti na potporu Njemačke“, rekao je Schäfer koji je u listopadu ove godine posjetio Hrvatsku. On je međutim pojasnio da su za poboljšanje investicijske klime i podizanje konkurentnosti potrebne opsežne reforme tržišta rada i prije svega sanacija državnih financija. Tu spada i učinkovitija i efikasnija uprava, kako bi se za građane i poduzeća pojednostavili administrativni procesi.
Hrvatska se već šest godina zaredom (2009. do 2014.) nalazi u recesiji. Stopa nezaposlenosti je iznad 20 posto. Samo je ove godine, čulo se na skupu, oko 30.000 građana napustilo zemlju i došlo u Njemačku u potrazi za poslom.
Guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. Boris Vujčić sličnog je mišljenja kao i Schäfer: „Hrvatskoj su pod hitno potrebne strukturne reforme za podizanje konkurentnosti kako bi uspješno prešla u novi model rasta gospodarstva, kao primjerice inozemne direktne investicije. Hrvatska narodna banka uvijek je čuvala stabilnost financijskog sustava i stabilnost valute u odnosu na euro“, rekao je guverner čije rijeeči prenose organizatori. Pozitivnim smatra smanjenje zaduženosti stanovništva za 9% u proteklih šest godina.
Za radnu snagu iz Hrvatske trenutno se primjenjuju prijelazne odredbe glede slobode kretanja radne snage te ograničenje izaslanja radnika u branšama građevina, čišćenje zgrada i unutrašnje uređenje, koje ostaju na snazi dvije godine od pristupanja države Europskoj uniji. Prema pristupnom ugovoru Njemačka može stupnjevito uvoditi slobodu kretanja radne snage za hrvatske građane i poduzeća kao što je to bilo pri dosadašnjim pristupanjima drugih zemalja po „modelu 2+3+2“. Analogno tom postupku njemačka savezna vlada želi na proljeće 2015. odlučiti hoće li se prijelazna ograničenja od srpnja 2015. produljiti za još 3 godine ili će biti u potpunosti ukinuta, priopćeno je sa skupa u Frankfurtu.(im)
