Za ratni zločin u hrvatskom selu Briševu kod Prijedora 1992. godine optuženo je pet pripadnika vojske bosanskih Srba – najmlađi dječak imao 16 godina, a najstarija žrtva 81 godinu.
Tužitelj iz Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Veljka Brajića, rođenog 1953. godine u Krkojevcima, Sanski Most, državljanina BiH, Slobodana Taranića, rođenog 1956. godine u Ljubiji, Prijedor, državljanina Bosne i Hercegovine, vodi i drugo suđenje po optužnici za ratne zločine, Ranko Kaurin, rođen 1950. u Prijedoru, državljanin BiH, Branko Dženopoljec, rođen 1941. u mjestu Svodna, Bosanski Novi, državljanin BiH i Draško Topić, rođen 1970. Prijedor, državljanin Bosne i Hercegovine, javlja agencija Anadolu
“Okrivljenici se terete da su prilikom široko rasprostranjenog i sustavnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo hrvatske i bošnjačke nacionalnosti na području općina Sanski Most i Prijedor, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija, u svojstvu viskoko rangiranih zapovjednika VRS-a, Kriznog štaba Ljubija i pripadnika oružanih formacija o zaštiti civila tijekom rata”, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
Optuženi su da su krajem srpnja 1992. planirali i sudjelovali u oružanom topničko-pješačkom napadu na nebranjeno hrvatsko selo Briševo i okolna prijedlorska mjesta naseljena pretežno civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti, pri čemu je ubijena 61 žrtva u samo nekoliko sati, među kojima je najmlađi dječak imao 16 godina, a najstarija žrtva 81 godinu, kao i jedna maloljetna žrtva bošnjačke nacionalnosti.
Nestale su tri osobe čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Tijekom napada više je žrtava silovano i seksualno zlostavljano, a deseci ljudi, uglavnom muškaraca, odvedeni su u nezakonita zatočenja u prijedorske logore, a nekoliko je žrtava umrlo tijekom transporta, a najmanje tri zatočenika dovedena iz Briševa ubijena su u logoru Omarska.
Tijekom napada uništeni su i zapaljeni vjerski i civilni objekti, a preživjelo civilno stanovništvo iz naselja Briševo i drugih susjednih naselja protjerano je i prisilno preseljeno s tog područja, oko 350 civila, a nakon napada na navedena mjesta u njima nije ostao živjeti niti jedan stanovnik hrvatske nacionalnosti, a i danas u njima živi vrlo mali broj povratnika.
Tijela velikog broja žrtava pronađena su, ekshumirana i identificirana uglavnom tijekom 1997., 1998. i 2001. godine.
Navode optužbe tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 143 svjedoka, od čega 5 svjedoka koji će iskaz dati uz određene mjere zaštite, dva vještaka, kao i prilaganjem više od 300 materijalnih dokaza.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu Bosne i Hercegovine.
Fenix-magazin/SIM/Anadolu
