Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt i njegov pravni tim pripremili su nacrt odluke o izmjenama izbornog zakona te zemlje a ključna je odrednica koja definira novi način biranja zastupnika u Dom naroda Federacije BiH, tvrde u srijedu lokalni mediji.
Televizija N1 je na svojim mrežnim stranicama objavila navodni sadržaj planiranih izmjena izbornog zakona no bez preslike dokumenta kojom bi se dokazala autentičnost, a tamo stoji kako je riječ uglavnom o preinakama kojima bi se olakšalo funkcioniranje Federacije BiH te uveo novi model biranja zastupnika u entitetski Dom naroda.
Po tim navodima, odlukom bi se popunila praznina u izbornom zakonu nastala nakon što je Ustavni sud BiH donoseći odluku u slučaju “Ljubić” ukinuo odredbe koje su precizirale kako se iz svake od deset županija u Dom naroda delegira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda ako je takav izravno izabran na izborima.
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) su tijekom ranijih neuspjelih pregovora o izmjenama izbornog zakona inzistirale da se hrvatski klub u federalnom Domu naroda dominantno popunjava iz sastava skupština onih županija u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.
Navodni dokument OHR-a predviđa kako bi se ubuduće u klubove naroda delegiralo zastupnike tri konstitutivna naroda samo iz onih županija u kojima oni čine najmanje tri posto stanovnika.
To bi praktično onemogućilo da se, u slučaju hrvatskih zastupnika, oni biraju iz županija poput Podrinjske gdje živi svega nekoliko desetaka Hrvata. Istodobno se sustavom količnika osigurava da se većinski broj zastupnika određene nacionalnosti bira iz županija u kojima su oni većinsko stanovništvo.
Dom naroda ima ključnu ulogu u izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH i entitetske vlade a ovime se de facto ispunjavaju zahtjevi stranaka HNS-a o legitimnom predstavljanju.
Ostale izmjene odnose se na utvrđivanje preciznih rokova i procedura za razmatranje i donošenje zakona, za imenovanje čelnika Federacije BiH te sudaca entitetskog Ustavnog suda. Time bi se spriječile postojeće blokade i odugovlačenja zbog kojih je, primjerice, HDZ-ov predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara izvrgnut američkim sankcijama.
Različiti izvori potvrdili su kako konzultacije o tome kakve će izmjene u konačnici stupiti na snagu još traju, a nije jasno ni bi li se one primjenjivale već nakon izbora zakazanih za listopad.
Fenix-magazin/SČ/Hina
