Sigurne kuće u BiH koje pružaju smještaj žrtvama obitelskog naslja dobile su interventnu financijsku potporu ministarstva za ljudska prava i izbjeglice a ona im je osigurana nakon učestalih slučajeva nasilja nad ženama, uključujući i više ubojstava, među kojima je najbrutalnije ono počinjeno u kolovozu u Gradačcu.
Ministar za ljudska prava Sevlid Hurtić u utorak je u Sarajevu potpisao ugovor s predstavnicima osam nevladinih udruga koje se bave zaštitom ženskih prava a one će podijeliti iznos od oko 50 tisuća eura koji bi im trebao pomoći premostiti trenutačne poteškoće u financiranju rada sigurnih kuća koje pružaju utočište žrtvama obiteljskog nasilja.
Hurtić je pri tom novinarima kazao kako je ovo tek jednokratno i nedostatno rješenje jer je problem višestruk.
Istaknuo je kako se stalno povećava broj prijava slučajeva obiteljskog nasilja a istodobno nema sustavnog rješenja za sigurne kuće koje su prvo i najčešće jedino utočište žrtava.
U BiH trenutačno postoji osam sigurnih kuća a pitanje njihova djelovanja i problema s kojima se pri tom suočavaju ponovo je otvorio slučaj Nizame Nećimović koju je u kolovozu u Gradačcu brutalno zlostavljao i potom ubio njen bivši partner Nermin Sulejmanović.
Novi slučaj nasilja nad ženama zabilježen je u nedjelju u Zavdovićima gdje je 45-godišnji muškarac ubio 33-godišnju ženu i potom, kao ranije Sulejmanović, počino samoubojstvo a pretpostavlja se kako je motiv tog zločina bila ljubomora.
Danijela Huremović iz udruge “Viva žene” čije je sjedište u Tuzli kazala je u utorak kako je nakon ubojstva Nizame Hećimović njihovu pomoć zatražilo čak 18 žena upravo iz Gradačca.
Očekuju kako će takvih zahtjeva biti sve više a pojašnjava kako godišnje u svojoj sigurnoj kući pružaju utočište za više od 100 žrtava obiteljskog nasilja za što im je nužna stabilna financijska potpora vlasti.
“Nama je ova pomoć dragocjena jer niti jedna sigurna kuća nema stabilne izvore financiranja”, kazala je Huremović.
Gordana Vidović, udruga građana “Budućnost” iz Modriče kazala je i kako sve više djece bez roditeljske skrbi ima potrebu za zaštitom a u nekim dijelovima zemlje uopće nema sigurnih kuća.
Ilustrirala je to podatkom kako u Republici Srpskoj postoje samo tri sigurne kuće pri čemu u istočnoj Hercegovoni nema niti jedne.
“Sigurnih kuća nedostaje a mi radimo na tome da barem postojećima osiguramo njihovo trajno financiranje”, kazala je Vidović.
Aktivistice su upozorile kako su jedan od glavnih uzročnika sve učestalijeg obiteljskog nasilja i loše definirani zakoni koji uopće ne prepoznaju femicid kao posebno kazneno djelo, dok sudovi u 70 posto slučajeva za obiteljske nasilnike izriču uvjetne kazne.
Fenix-magazin/MD/Hina
