Slučaj Envera Zornića, jednog od ratnih zapovjednika u Armiji BiH koji je pravomoćno osuđen zbog ubojstva hrvatskih i srpskih civila u opsjednutom Sarajevu, no unatoč tome je imenovan za direktora gradskog poduzeća Toplane, poslužio je kao povod za nove međustranačke obračune, ali je i otvorio brojna pitanja zbog šokantnih činjenica koje su tek sada izbile na vidjelo, iako su zločini za koje je proglašen krivim i osuđen počinjeni još 1992.
Zornić je na dužnost direktora Toplana postavljen početkom rujna iz kvote Socijaldemokratske partije BiH (SDP), jedne od šest stranaka koje čine šaroliku koaliciju na vlasti u Sarajevskoj županiji i iz koje je nakon izbora u listopadu 2018. izbačena Stranka demokratske akcije (SDA).
Kada je portal Žurnal početkom ovog tjedna podsjetio na to da je Zornić, zajedno sa šest drugih pripadnika Armije BiH, 1993. pravomoćno osuđen zbog ubojstva najmanje četiri civila, u koaliciji u kojoj je i SDP zavladala je konsternacija, a u stranci su se odmah ogradili od svog člana i najavili njegovo isključenje te smjenu s direktorske pozicije.
Vlada Sarajevske županije u četvrtak je zatražila od Nadzornog odbora Toplana da Zornića odmah smijeni, što će vjerojatno uslijediti idućih dana. SDA je ovaj slučaj iskoristila kako bi napala koaliciju koja upravlja Sarajevskom županijom zatraživši da predsjednik vlade Edin Forto i predsjednik skupštine Elmedin Konaković odmah zbog toga podnesu ostavke.
“Činjenica je da je voljom Fortine vlade za direktora javnog poduzeća imenovana osoba koja je osuđena za najteže zločine tijekom rata nanijela je ogromnu štetu ne samo ugledu institucija Sarajevske županije, već i ugledu grada Sarajeva, a obiteljima žrtava bol. Za to punu odgovornost moraju snositi najodgovorniji ljudi ove vladajuće garniture”, poruka je koju je u petak uputio županijski odbor SDA.
Mutne činjenice o zbivanjima u ratnom Sarajevu
No u međuvremenu su isplivale na površinu činjenice koje bacaju potpuno novo svjetlo na likvidacije Sarajlija nebošnjačke nacionalnosti, ali i na odnos vlasti, predvođene upravo SDA, prema zločincima iz reda bošnjačkog naroda.
Zornić je 1993. osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora jer je sud u Sarajevu utvrdio kako je on naložio ubojstvo najmanje četiri osobe, uključujući tu i Josipa Gogalu, tadašnjeg republičkog dužnosnika i istaknutog člana HDZ BiH.
Gogala je brutalno ubijen nakon što su ga Zornićevi vojni policajci odvukli iz zgrade u naselju Hrasno, u kojoj je živio, a njegovo tijelo su zapalili nakon što su ga likvidirali.
No tek nakon što je slučaj ponovo otvoren ispostavilo se kako je Zornić od dugogodišnje zatvorske kazne odslužio tek nešto više od dvije godine da bi nakon toga dobio oprost.
Tada ga je mogao pomilovati samo državni vrh na čijem je čelu bio Alija Izetbegović, no dodatna pitanja otvorio je istup sadašnjeg Zornićevog odvjetnika Kadrije Kolića, koji tvrdi kako iza cijelog slučaja stoji nerazjašnjena politička urota iz ratnih dana.
U intervjuu za televiziju N1 Kolić je kazao kako bi se o cijelom slučaju, a posebice o ubojstvu Josipa Gogale, morali očitovati ratni čelnici sigurnosti Armije BiH Fikret Muslimović i stanoviti “gospodin Dubić iz HNS”, pri čemu nije pojasnio na koga je točno mislio.
On tvrdi kako je Zornić dobio oprost jer s ubojstvom Gogale zapravo nije imao nikakve veze i da je zbog toga 1995. želio pokrenuti reviziju postupka u kojemu je osuđen.
“Zašto se stalo sa istragom i zašto se stalo sa obnovom postupka kada je to tražio Zornić? Obnova postupka je krenula 1995. i onda je po žalbi ukinuta. Gospodinu Zorniću je tada rečeno: ‘Šuti, ne možeš pobijediti. Dobit ćete pomilovanje nakon dvije godine i dva mjeseca”, tvrdi odvjetnik koji očevidno sugerira kako se u svemu krije politička urota jer je Zornić, kako tvrdi, takvu poruku dobio od “vojnog i političkog vrha BiH”.
Izravnu odgovornost Kolić je adresirao na vojnu sigurnost Armije BiH, na čijem je čelu bio general Muslimović, jedan od najbližih Izetbegovićevih suradnika.
I sam Zornić je, u jednom istupu nakon što je izbio skandal s njegovim imenovanjem, ustvrdio kako on s ubojstvom Gogale nema ništa. Njegova je teorija kako mu sada sve “pakiraju” oni koji žele zaustaviti reviziju rada javnih poduzeća kojima je godinama i desetljećima upravljala SDA i dovela ih na rub propasti.
Njegov odvjetnik Kolić u sličnom tonu je izjavio kako je Zornić nakon 1995. “uzoran građanin” te nema zapreka za njegovo obnašanje bilo koje dužnosti.
Odvjetnik je također, u posebnom pismu upućenom županijskim vlastima i medijima, naveo da, bez namjere polemiziranja o pravomoćno okončanom postupku iz ratnog razdoblja, “odbacujemo bilo kakvu (Zornićevu) umiješanost u kaznena djela ubojstva Josipa Gogole i drugih žrtava” te inzistira na tome da Ustav i zakon zabranjuju dvostruko kažnjavanje i da Zorniću nije izrečena mjera zabrane društvenog angažmana, političkog djelovanja i obnašanja javnih dužnosti.
Drugi današnji odvjetnik Muhidin Kapo, zapravo ratni sudac koji je Zornića i osudio na deset godina zatvora, ima još zanimljivije tumačenje cijelog slučaja. Ističe da Zornić zapravo nije osuđen za ratni zločin nego za “obično ubojstvo” za koje su, sukladno zakonima bivše SFRJ po kojima se u BiH sudilo 1993., počiniteljima izrečene pooštrene kazne jer su bili pripadnici oružanih postrojbi. No tvrdi kako se takvo što u ratu može svakome dogoditi.
Fenix-magazin/MD/Hina
