Izaslani hrvatski građevinski radnici sve češće ostaju bez plaća u Njemačkoj Foto:Fenix Magazin

BEZ ZAŠTITE VLADE: Hrvatski izaslani radnici sve češće ostaju bez plaća u Njemačkoj

Pod naslovom “Hrvati u Njemačkoj ostali bez plaće” njemački  Deutsche  Welle  izvjestio  je  ovih  dana o prevari hrvatskih radnika  koji su došli iz Hrvatske i radili svaki  dan  i po 14  sati,  da  bi  na  kraju ostali prevareni i bez svojih zarađenih plaća.

Riječ  je o upućenim  ili  tzv.  “detaširanim“ hrvatskim radnicima  koje su na privremeni rad u Njemačku došli samostalno ili su ih  poslale  neke  tvrtke  iz  Hrvatske. U tom transferu nestale su ne samo plaće već i ostala radn(ičk)a prava, zbog čega se za njih sada otvaraju Savjetovališta za upućene radnike pri središtu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Na gradilištu u Düsseldorfu

–  Radio  sam  u  Düsseldorfu  otprilike tri mjeseca, krajem prošle  godine, poslala nas naša firma iz  Zagreba, ispričao je za Deutsche Welle prevareni radnik Miljenko  Delija,  koji  je  u  Njemačkoj  radio stolarske i druge poslove u graditeljstvu, a kojem je kao i petorici njegovih prijatelja “njemačka tvrka“ za koju su radili ostala dužna  oko 39 tisuća kuna. Naši (u Zagrebu, op.a) nisu baš ni znali kako to ide, niti su previše vodili računa.

Njemačka  tvrtka  je  zatim  počela  muljati  s  cijenama  satnica,  sve  su  prihvaćali  i  svašta  obećavali.  Treći mjesec smo radili po 14 sati dnevno, nedjeljom također, pa su nam  najavili  i  božićnice  i  druge  nagrade, ali na kraju nije plaćeno ništa od toga – ispričao je Delija ne navodeći jednako kao ni Deutsche Welle tko je stvarni vlasnik te “njemačke tvrtke” za koju su radili u Njemačkoj. A takvih “njemačkih tvrtki” čiji vlasnici uglavnom nisu Nijemci već stranci u Njemačkoj ima napretak.

Za komentar ovog slučaja smo zamolili Zorana Andročeca, direktora GIU Ingra DET-a, Gospodarsko interesnog udruženja (GIU) hrvatskih tvrtki u Njemačkoj koje okuplja više od tridesetak hrvatskih i nekoliko bosansko-hercegovačkih tvrtki štiteći kao grupacija njihova prava u Njemačkoj.

– Očigledno je u konkretnom slučaju zakazala kontrola njemačkog i hrvatskog poslodavca te je izigrano povjerenje kao osnova poslovnog sustava osoba i tvrtki. Možda su i znanja i samosvijest o vlastitim pravima i komunikaciji radnika bila nedovoljna, možda je kontrola bila previše birokratska, a premalo sustavna i savjetodavna…Očigledno je da treba kažnjavati kršitelje propisa – kaže Andročec. Navodi više kritičnih točaka u vezi s našom radnom snagom u Njemačkoj.

Konkretno je to pitanje kontrole izaslanja nad 30.000 izaslanih radnika koje je uputila Hrvatska u razne djelatnosti od ulaska u EU. Postavlja se tada pitanje: tko kontrolira točnost predočenog ugovora o djelu i radu, u kojoj mjeri se ostvaruje i koja prava pripadaju radniku? Vidimo potrebu da države koje upućuju radnike, kao i one koje ih primaju imaju operativnu komunikaciju oko toga gdje je koji radnik, gdje su tvrtke i što rade, koju koncepciju ostvaruju i, konačno, gdje se i kako oporezuju radnici i dobit tvrtki. Hrvatska je zasada slab partner i slaba majka vlastitoj djeci – kritičan je Andročec prema sustavu kontrole iz Hrvatske.

– Zašto nam treba kontrola? Zašto želimo unaprijediti sustav tako da kontrole postanu suvišne a sustav počme počivati na povjerenju i znanju. Ne trebamo kontrole radi nameta i birokrata, koji sami sebi stvaraju posao, nego radi ostvarivane državne koncepcije. Pitanje je ima li naša država koncepciju o radu i gdje se vidi za pet, deset i pedeset godina? Tu je i pitanje sustavne projekcije koja opet mora odgovarati svakoj sastvanici sustava, što taj sustav košta i čemu koristi – kaže Andročec postavljajući pitanje nadležnima u Hrvatskoj:

Izvoz radnika bez kontrole

– Tko kontrolira tvrtke koje upućuju radnike u inozemstvo? Ne trebaju li te tvrtke naučiti znanja i zaraditi sredstva? A to je moguće jedino ako država ima pozitivnu percepciju izvoznog rada. Tvrtke koje su dugo kontrolirane trebaju preći u zonu partnerstva s državom a nove tvrtke trebaju savjetodavnu kontrolu. Da se ostvarila koordinacija tijela državne uprave, koju smo kao Udruženje predlagali kao INGRA-DET, Tehnomont, Viadukt, Zagreb Montaža, Đuro Đaković i drugi, za  izaslanu radnu snagu, ovakav prekršaj se ne bi mogao dogoditi – ističe prvi čovjek Gospodarsko interesnog udruženja hrvatskhi tvrtki u Njemačkoj Ingre-DET Zoran Andročec i zaključuje:          – Da se slušalo savjete HUP-a, da se provelo bar išta od naših 19 točaka predloženih hrvatskoj Vladi u trenutku ulaska u EU, danas bismo imali 100.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, a ne 100.000 izgubljenih u korist Europske unije.

 

Svi radnici koji su oštećeni i oni koji su suočeni s nepravilnostima mogu se javiti na mail redakcije fenix@fenix-magazin.com ili na Facebook stranicu Fenix-magazin 

 

Fenix-magazin/SIM/S.P./Večernji list-inozemno izdanje

Pogledajte drugo

STRASBOURG: Plenković s europskim političarima o stanju u BiH

 Premijer Andrej Plenković, koji je u ponedjeljak bio na komemoraciji u čast pokojnom predsjedniku Europskog …