Gradonačelnik Kijeva Vitaly Klitschko u petak je pozvao stanovnike da privremeno napuste glavni grad Ukrajine, rekavši da je masovni ruski napad oštetio kritičnu infrastrukturu, ostavljajući gotovo polovicu stambenih zgrada bez grijanja.
Gotovo 6.000 stambenih zgrada u Kijevu trenutno je bez grijanja zbog štete uzrokovane noćnim napadom, rekao je Klitschko u izjavi na Telegramu, prenosi agencija Anadolu.
Klitschko je rekao da su mobilni bojleri isporučeni socijalnim ustanovama, uključujući bolnice i rodilišta, dodajući da radnici komunalnih poduzeća i energetike rade na obnovi grijanja i električne energije.
Četiri poginule i mnoštvo ozlijeđenih osoba
„Činimo sve što možemo kako bismo što prije obnovili grijanje i električnu energiju. Ali zajednički napad na Kijev sinoć bio je najtežiji za kritičnu infrastrukturu glavnog grada“, rekao je, upozoravajući da se očekuje da će hladno vrijeme potrajati i u narednim danima.
Gradonačelnik je pozvao stanovnike da privremeno evakuiraju grad, ako je moguće, i odu na mjesta gdje su dostupni alternativni izvori grijanja i električne energije.
Ukrajinske vlasti priopćile su da je glavni grad tijekom noći pogođen dronovima i projektilima, uključujući balističke projektile, s napadima u nekoliko okruga. Četiri osobe su poginule, a najmanje 25 je ozlijeđeno, prema dužnosnicima.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su njegove snage pokrenule masovni napad, uključujući projektil Orešnik, na kritične ukrajinske ciljeve kao odgovor na navodni pokušaj Kijeva da napadne rezidenciju predsjednika Vladimira Putina.
Putin ne želi mir
Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) klasificirala je noćni ruski hipersonični raketni napad na zapadnu regiju Lavov kao ratni zločin. Rusija je pokušala uništiti kritičnu infrastrukturu u blizini granice s Europskom unijom usred brzo pogoršavajućih vremenskih uvjeta, izjavila je SBU.
Ruska upotreba projektila Orešnik u Ukrajini je eskalacija i upozorenje Europi i Sjedinjenim Državama, rekla je u petak šefica vanjske politike Europske unije Kaja Kallas, dok su mnoge europske prijestolnice osudile nedavne napade na Ukrajinu.
„Ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi mir, ruski odgovor na diplomaciju je više projektila i razaranja. Ovaj smrtonosni obrazac ponovljenih velikih ruskih napada nastavit će se sve dok ne pomognemo Ukrajini da ga razbije“, rekla je Kallas u objavi na platformi društvenih medija američke tvrtke X.
„Izvješće o ruskoj upotrebi rakete Orešnik jasna je eskalacija protiv Ukrajine i namijenjeno je kao upozorenje Europi i SAD-u“, dodala je.
Pozvala je zemlje EU-a da ojačaju ukrajinske sposobnosti protuzračne obrane i povećaju troškove rata protiv Rusije kroz strože sankcije Moskvi.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je ispalilo hipersoničnu raketu Orešnik kao odgovor na navodni napad Kijeva na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina prošlog mjeseca.
Napori koje predvode SAD za okončanje rata u Ukrajini nastavili su se otkako je američki predsjednik Donald Trump započeo svoj drugi mandat 2025. godine, ali do sada bez ikakvih konkretnih rezultata.
Rusija tvrdi da bi svako mirovno rješenje trebalo priznati njezinu kontrolu nad okupiranim ukrajinskim teritorijem od početka rata 2022. godine, da Kijev treba ostati neutralan i da bi trebala postojati ograničenja za ukrajinsku vojsku.
U međuvremenu, Ukrajina je pozvala na snažna sigurnosna jamstva i i dalje oklijeva oko bilo kakvih teritorijalnih ustupaka.
Kritika europskih čelnika
Čelnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke opisali su rusko korištenje balističkog projektila srednjeg dometa Orešnik u zapadnoj Ukrajini kao “eskalirajuće i neprihvatljivo”, prema sažetku njihovog poziva koji je u petak objavio ured britanskog premijera Keira Starmera.
I drugi europski čelnici kritizirali su Rusiju. Estonska premijerka Kristen Michal opisala je napade kao teror, ističući zimske teškoće s kojima se suočavaju civili, uključujući domove bez grijanja, struje ili vode.
„Rusija namjerno produžuje rat. Naš odgovor mora biti jasan, pritisak, sankcije, odgovornost. Rusija ne reagira na dobru volju. Ona reagira samo na silu“, rekao je.
Rumunjski ministar vanjskih poslova Toiu Oana osudio je napade na Kijev i Lavov kao teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ozbiljnu prijetnju regionalnoj i međunarodnoj stabilnosti.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je da je raketni napad bio dio dugotrajne ruske kampanje protiv Ukrajine i namjerna provokacija u blizini granica EU i NATO-a.
Fenix-magazi/SIM/Anadolu
