Tisuće Rusa ispratilo je u subotu posljednjeg vođu Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova na pogrebu bez državnih obilježja, a osobito uočljiv bio je nedolazak predsjednika Vladimira Putina.
Mihail Gorbačov, koji je umro u 92. godini, pokopan je uz zvuke ruske nacionalne himne na moskovskom groblju Novodevičje gdje počiva njegova supruga Raisa, umrla 1999., javlja agencija AFP.
Ranije u subotu ožalošćeni Moskovljani strpljivo su čekali u redovima ispred Dvorane stupova u moskovskome Domu sindikata da bi odali počast posljednjemu sovjetskom vođi koji je hladni rat priveo mirnome kraju. Na istome mjestu 1953. bilo je izloženo tijelo Josifa V. Staljina, a prije njega Vladimira I. Lenjina te Leonida Brežnjeva.
“Veliki političar otišao je, Gorbačovljeva era danas je završila”, izjavio je Jevgenij Matvejev (44), jedan od tisuća ljudi koji su bili na pogrebu bivšeg vođe.
U malim skupinama, ljudi sviju godišta polagali su ruže odavajući posljednju počast pred otvorenim lijesom izloženim u Domu sindikata uz počasnu gardu.
Kad je 1985. godine postao glavni tajnik sovjetske komunističke partije, u dobi od 54 godine, krenuo je revitalizirati sustav uvođenjem ograničenih političkih i ekonomskih sloboda, ali su njegove reforme izmakle kontroli čime je ubrzao raspad sovjetskog carstva 1991. ali i okončao hladni rat.
U današnjem kontekstu ponovnog gušenja sloboda i u vrijeme ruske vojne invazije na Ukrajinu, neki se Rusi s nostalgijom prisjećaju liberalnog otvaranja koje je inicirao Gorbačov.
“Okusili smo slobodu, dao nam je transparentnost i pluralizam”, naglasila je Natalija Leleko, 60-godišnja nastavnica.
Ksenija Županova, prevoditeljica (41), ističe kao blagodat “odsutnost straha” u vrijeme Gorbačova”. “Protivim se težnji da se odcijepimo od ostatka svijeta, ja sam za otvaranje, za dijalog”, rekla je.
Bez dana nacionalne žalosti
Iako je hvaljen na Zapadu i poštovan u dijelu Rusije kao čovjek mira i slobode, mnogi Rusi smatraju ga odgovornim za gubitak geopolitičkog ugleda Moskve i za krizne godine koje su nastupile nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Jasan znak ambivalentnog pristupa prema ostavštini posljednjeg sovjetskog vođe su činjenica da za njega nije organiziran državni pogreb niti je proglašen dan žalosti.
Upečatljiv je posebno nedolazak predsjednika Vladimira Putina na pogreb uz obrazloženje Kremlja da je šefu države “pretrpan raspored”.
Mađarski premijer Viktor Orban, blizak Kremlju, jedini je strani vođa koji je stigao u Moskvu gdje se poklonio pred odrom posljednjeg sovjetskog vođe.
Gorbačov je jedan od faktora koji je omogućio središnjoj Europi da se “oslobodi komunizma mirnim putem, bez ljudskih gubitaka i prolijevanja krvi”, objavio je Orban na Facebooku.
Među istaknutim Rusima koji su bili na pogrebu su bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev i novinar Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2021.
Za razliku od Putina koji je diskretno posjetio moskovsku bolnicu u kojoj je Gorbačov preminuo u dobi od 91 godine dva dana ranije, i položio crvene ruže pored lijesa pokojnog političara, prijestolnice zapadnih zemalja toplim su se riječima oprostile od “oca Perestrojke”.
Zapadne zemlje hvalile su Gorbačovljev doprinos približavanju Istoka i Zapada i smanjenju nuklearnog naoružanja, zbog čega je i dobio Nobelovu nagradu za mir 1990.
Njemačka, koja ne zaboravlja da je Gorbačov pridonio padu Berlinskog zida i njezinu ponovnom ujedinjenju, u subotu je naredila spuštanje zastava na pola koplja.
U Rusiji Gorbačova mnogi smatraju grobarom sovjetske sile koja je konkurirala Americi da bi na kraju, bila ponižena nakon čega je nastupilo desetljeća kriza i nasilja.
Posvje je drugačiji bio ispraćaj za prvog predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina kada je bio proglašen nacionalni dan žalosti i održan državni pogreb u glavnoj moskovskoj katedrali 2007. Jeljcin je bio ključan u potiskivanju Gorbačova dok se Sovjetski Savez raspadao, a kasnije je osobno izabrao Putina za svog nasljednika.
Fenix-magazin/SČ/Hina
