Na 77. Frankfurtskom sajmu knjiga, najvećem i najvažnijem svjetskom događanju posvećenom knjizi i izdavaštvu, sudjeluje i Hrvatska. No, u nešto drugačijem ruhu nego ranijih godina. Zapravo bi mogli kazati u dosta siromašnijem ruhu.
Piše: Marijana Dokoza
Domaćinima i gostima, mahom predstavnicima hrvatske književne i kulturne scene, odmah na početku Sajma priređen je prigodni domjenak, a štand je, kao i prethodnih godina, ispunjen novijim izdanjima hrvatske književne produkcije. Ipak, mnogi koji su se ondje našli nisu mogli ne primijetiti, nedostaje ono najvažnije: autori.
Za razliku od prethodnih godina, hrvatski štand na sajmu 2025. godine ostao je bez programa, bez autora i bez promocija. Iako se među brojnim nakladnicima koji predstavljaju Hrvatsku nalaze istaknuti izdavači poput Naklade Ljevak, Frakture, Školske knjige, Mozaik knjige, V. B. Z.-a, Profila, Znanja, Alfe, Oceanmorea, Matice hrvatske, Ibis Grafike, Naklade Cvrčak, Dječje knjige, Kašmir prometa i Verbuma, ovogodišnje predstavljanje Hrvatske na sajmu je lišeno susreta s piscima, razgovora i događanja.
Nedostaju okupljanja koja su nekada privlačila ne samo stručnjake već i čitatelje, slučajne posjetitelje i medije. Što se dogodilo?
Odgovor na to pitanje ponudio je Nikica Micevski iz Zajednice nakladnika i knjižara: – Naši ljudi iz Hrvatske, ali i ostali koji bi možda rado prisustvovali tim promocijama, često ne mogu doći preko tjedna, a kad dođu vikendom, već je sve gotovo, nakladnici su otišli, štandovi se prazne, rekao je Micevski u razgovoru za Fenix-magazin.
Visoki troškovi
Uzevši u obzir visoke troškove, odlučeno je da se ove godine odustane od organizacije bilo kakvih popratnih događanja. Nazočnost Hrvatske tako je svedena na izložbu knjiga bez glasa autora, bez žive riječi, bez one energije koja se osjećala prije nekoliko godina kada su u Frankfurt dolazili hrvatski izdavači, autori, novinari, kada se „borilo“ za mjesto u press centru kako bi se što prije i prije svih u redakciju poslao tekst o onome što se tog dana događalo na ovako značajnom Sajmu knjiga.
Trendovi u industriji se mijenjanju, kaže Micevski. Pandemija je dodatno ubrzala prelazak na digitalne alate, dogovori i sastanci sve se češće odvijaju online putem.
Dolasci u Frankfurt često su tek simbolični. Kratki susreti, rukovanja, brzinske razmjene kartica, sve je to nedovoljno da opravda troškove puta i višednevno odsustvo s radnog mjesta.
Medijska šutnja
Osobito se ističe zabrinjavajuća šutnja hrvatskih medija. Naime, dok su prošle godine Hrvatska i sam Sajam barem donekle bili zastupljeni na domaćim portalima, ove je godine zavladao potpuni muk. Izostala je gotovo svaka medijska prisutnost, osim jedne predstavnice Hrvatskog radija kao i Fenix-magazina, unatoč činjenici da su svi relevantni mediji na vrijeme bili obaviješteni.
Organizaciju hrvatskog nacionalnog štanda i ove godine predvodi Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), uz ključnu institucionalnu i financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Unatoč toj podršci, izostala je osnovna komunikacija jer čak ni na službenim stranicama ministarstva nije navedena lokacija štanda, a javnost nije informirana ni o njegovom programu, koji ove godine, nažalost, uopće ne postoji.
– Mi nastavljamo raditi, idemo naprijed i imamo sve bolje rezultate. No, pitanje je, je li knjiga kao medij postala manje atraktivna za medijski prostor? O tome razgovaramo i nadamo se da ćemo uspjeti nešto promijeniti, rekao je Micevski.
Unatoč trenutnoj situaciji, Nikica Micevski ističe kako se ne može požaliti na položaj knjige u Hrvatskoj u cjelini. Također, ne dovodi u pitanje važnost sudjelovanja na Frankfurtskom sajmu.
– Mislim da se još uvijek isplati i da to treba zadržati. Ipak, nismo daleko od točke u kojoj bismo morali ozbiljno razmisliti o novim konceptima koji će našoj književnosti donijeti još bolje rezultate i veću vidljivost, kazao je Micevski.
U tom pogledu Hrvatska nije usamljena. Čak su i njemački izlagači izrazili nezadovoljstvo, ističući da je kriza u knjiškom svijetu itekako vidljiva. To se jasno moglo primijetiti već prvih dana Sajma, kada je broj posjetitelja iz knjiške branše bio osjetno manji nego prethodnih godina. Sajamski paviljoni nisu bili toliko popunjeni, a najveće gužve stvarale su se na mjestima predviđenima za fotografiranje, poput štanda izdavača Thalia, gdje su posjetitelji mogli ovjekovječiti svoj dolazak fotografijom na golemom modelu knjige.
Politika na Frankfurtskom sajmu
Ove godine nema ni ruskih ni ukrajinskih izlagača, i njihova odsutnost dodatno smanjuje gustoću atmosfere koja je prije znala biti gotovo festivalska. Mora se paziti i na politiku, i na izjave, i na sadržaj programa, a sve to ostavlja traga na Sajmu.
Hoće li se situacija popraviti kad se globalni uvjeti stabiliziraju? Ostaje nam samo nadati se. Budućnost je neizvjesna.
Hrvatski štand u 3. paviljonu
Ipak, neki hrvatski izdavači prepoznaju situaciju, ali ne skrivaju zadovoljstvo postignutim rezultatima. Kašmir Huseinović, izdavač dječje književnosti i vlasnik izdavačke kuće Kašmir-Promet, već više od petnaest godina sudjeluje na frankfurtskom Sajmu knjiga. Tradicionalno je prisutan u 3. paviljonu, jednom od najposjećenijih dijelova sajma. Ove je godine iz Hrvatske stigao u društvu književnice Ljiljane Vidović, koja predstavlja nakladničku kuću Alfa Script, te Roberta Šipeka iz izdavačke kuće Udžbenik.hr. Oboje ističu kako sudjelovanje na sajmu ne treba promatrati kroz prizmu trenutne isplativosti.
– To je prvenstveno reputacijsko ulaganje i dugoročna investicija u vidljivost. Kao i kod svake promocije ili marketinške aktivnosti, uvijek je 50% uzaludno, samo nikad ne znate kojih 50%, kaže Šipek.
Ljiljana Vidović je ove godine po prvi put na Sajmu u Frankfurtu. – Predstavljam se s tri svoje knjige i ujedno predstavljam izdavačku kuću Alka Skript. Mogu iskreno reći da nemam velika očekivanja, sve što se dogodi, bit će jedno ugodno iznenađenje, rekla je.
No, očekivanja ima Kašmir Huseinović koji ističe da postoji velik interes stranih nakladnika za njihova autorska djela, a među zemljama s kojima najviše surađuju su Kina, Japan i Koreja.
– Godinama dolazim na sajam ne samo da bih kupovao prava, nego da bih vlastite naslove i autore predstavio svijetu i to sam radio s konkretnim rezultatima. Ipak, podrška za takve nastupe je sve slabija, i iako ne znam zašto je tako, osjećam da je moj rad često zanemaren od strane Hrvatske, unatoč tome što sam ovdje najduže od svih koji prodaju prava. Ne mogu reći da potpore nema, ali je neravnomjerno raspoređena, i čini se da se sustavno umanjuje prostor onima koji rade drugačije, kaže Huseinović.
Ove godine na sajmu u Frankfurtu je predstavio nova izdanja slikovnica „Pepeljuga“, „Palčica“ i „Crvenkapica“, s ilustracijama ukrajinske umjetnice Gale Zinko. Riječ je o omiljenim klasičnim pričama koje je Huseinović interpretirao vlastitim autorskim stilom, naglašavajući ljepotu jezika, ritam pripovijedanja i dubinu osjećaja koje takve priče izazivaju ne smao kod djece, već i odraslih.
Uz vlastiti autorski rad, Huseinović na frankfurtskom sajmu predstavlja i izdavačku kuću Kašmir Promet, koja okuplja brojne hrvatske autore i ilustratore te njeguje stvaralaštvo za djecu i mlade. Među predstavljenim izdanjima nalaze se slikovnice Bljeskica autorice Milene Jukić Bandić i Sretna autorice Vladimire Velički, obje ilustrirane prepoznatljivim stilom Andree Petrlik. Njezin likovni izraz već godinama osvaja srca najmlađih čitatelja. Kroz zaigrane linije, maštovite likove i pastelne boje, Andrea uspijeva dočarati svijet dječje radosti i čuđenja, stvarajući ilustracije koje djeca iz cijelog svijeta rado listaju, upijaju i pamte.
Ako ste danas na Sajmu u Frankfurtu…..
Iako Hrvatska ove godine nema službeni nacionalni program niti dolazak svojih autora, posjetitelji će danas, 18. listopada, ipak moći sudjelovati u posebnom književnom događaju. Hrvatska kulturna zajednica / Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu (HKZ/OMH-Wi) organizira predstavljanje na Hrvatskom štandu (paviljon 4.1/F52) u 13 sati. Tom će prilikom biti predstavljen časopis “Riječ” broj 69/70, posvećen upravo ovom prestižnom sajmu i promociji hrvatske književnosti kroz djelovanje HKZ Wiesbaden. Također, u spomen na nedavno preminulog člana HKZ/OMH-Wi, Ranka Ćetkovića, bit će predstavljena zbirka njegove poezije. Knjigu su uredile Aleksandra Brnetić iz Berlina i prof. Dunja Vejzović Crnković iz Zagreba, a izdala ju je nakladnička kuća VERO Vision iz Zagreba, 2025. godine.
“Neugasivi plamen” – roman o zabranjenoj ljubavi iz pera svećenika
U 14. 30 sati na Hrvatskom štandu predstavljanje knjige ima autor i bivši svećenik Jakov Čabraja koji predstavlja svoje djelo “Neugasivi plamen”.
Neugasivi plamen ljubavni je roman u prvom licu koji donosi iskrenu i emotivnu ispovijest mladog katoličkog svećenika. Smješten u Pale kod Sarajeva, roman prati njegovu zabranjenu ljubav prema zaručenoj ženi koju susreće tijekom blagoslova kuća. Plamen strasti među njima biva trenutan, ali osuđen na skrivenu patnju i nemoguć završetak. Uz glavnu ljubavnu priču isprepliće se i odnos s drugom ženom, Njemicom Edeltraud, te svjedočanstvo mlade muslimanke Amire. Djelo je osobno, filozofsko, teološko i prožeto dubokim osjećajima, roman koji se čita u jednom dahu i ostavlja snažan dojam. Autor, obrazovani i vjernički posvećen svećenik, kroz ovu istinitu priču progovara o borbi između duhovnog poziva i ljudske čežnje.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
