BERLIN: Njemački AMAC zahtijeva reviziju Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

AMAC NjemackaUdruga bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta – AMAC – Deutschland zahtijeva reviziju Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i njegovo usklađivanje s potrebama hrvatske akademske zajednice. Doneseni Pravilnik sasvim je neprimjeren za humanističke znanosti u Hrvatskoj.

U pismu, kojeg potpisuju predsjednica Aleksandra Brnetić, novinarka, i član predsjedništva prof. dr. Ludwig Steindorff, povjesničar, od hrvatskih nadležnih parlamerntarnih i državnih tijela traži se da revidirani Pravilnik uzme u obzir posebnosti humanističkih znanosti i potrebe znanstvene komunikacije. To znači da je nužno visoko vrednovanje monografija i publikacija izvora i ravnopravni tretman članaka objavljenih u časopisima i zbornicima, neovisno o (zemljopisnom) mjestu objavljivanja i jeziku publikacije.

Postojeći Pravilnik se usredotočuje na rasprave objavljene u časopisima. U humanističkim je znanostima monografija, koja zahtijeva višegodišnje istraživanje, još uvijek najvažnije i najpostojanije sredstvo za posredovanje i dugotrajno očuvanje znanstvenih spoznaja i informacija o trenutačnim dosezima konkretne struke, obrazlaže se u pismu te utvrđuje da bi bilo pogubno da se rad uložen u pisanje monografije ili objavljivanje izvora kažnjava relativno niskim vrednovanjem.

Marginaliziranjem monografije kao kriterija znanstvenog uspjeha ugrožava se svaki dugoročni znanstvenoistraživački rad u humanističkim znanostima. Upravo se preko monografije šira javnost upoznaje s istraživačkim radovima iz područja humanističkih disciplina.

Prema usvojenom Pravilniku rad na tematskim zbornicima sa znanstvenih skupova ili objavljivanje u jubilarnim zbornicima u povodu obilježavanja nekih obljetnica izgubit će svaku vrijednost. Naime, takvi radovi više neće biti relevantni za zadovoljavanje formalnih kriterija za napredovanje u profesionalnoj karijeri. U humanističkim su znanostima upravo zbornici radova sa znanstvenih skupova važan oblik predstavljanja znanstvenih rezultata određenih tematskih područja.

Pravilnik polazi od unaprijed definirane kvalitete pojedinih časopisa pri čemu se popis časopisa često temelji na mehanički donesenim odlukama i oblikovan je u interesa određenih skupina ili čak pojedinaca. Time Pravilnik promiče atraktivnost pojedinih časopisa, a umanjuje šanse drugih časopisa da privuku dobre priloge.

Pravilnik uopće ne propitkuje vrijednost pojedinog članka nego samo zbraja i klasificira prema mjestu njegova objavljivanja, smatraju njemački Amacovci. Time Pravilnik potiče samo na ponašanje kao u planskoj privredi: najvažnije je ispuniti plan ili ga čak premašiti! Sasvim je nevažno ima li taj plan, na osnovi kojeg se procjenjuje nečiji rad, ikakve veze sa stvarnim potrebama.

Postojeći Pravilnik uopće ne vodi računa o specifičnim uvjetima pojedinih struka. Recipijenti radova iz kroatistike u prvome su redu kroatisti i ostali slavisti koji vladaju hrvatskim jezikom. U ovom slučaju  publikacija na hrvatskom jeziku nije nedostatak nego dapače višestruka prednost. Time se ne dovodi u pitanje daljnje istodobno povezivanje kroatističkog diskursa s općim lingvističkim i književnoznanstvenim diskursima. To isto vrijedi za povjesničare, povjesničare umjetnosti, etnologe itd. – dakle za sve one čiji se istraživački rad odnosi upravo na Hrvatsku i hrvatsko društvo. Uvijek se treba pitati tko je najvažniji primatelj neke spoznaje ili stanja znanja!

„Upravo zato što je Pravilnik izrađen bez sudjelovanja stručnjaka iz humanističkih redova pridružujemo se mnogima u Hrvatskoj koji zahtijevaju njegovu reviziju“, stoji u pismu kojeg je njemački AMAC uputio na sedam adresa u Hrvatskoj – predsjedniku nadležnog saborskog Odbora za obrazovanje, znanosti i kulturu Valteru Boljunčiću, predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki, ministru znanosti, obrazovanja i sporta Željku Jovanoviću, ravnateljici Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmini Havranek, Nacionalnom vijeću za znanost Republike Hrvatske i predsjednici Područnoga znanstvenog vijeća za humanističke znanosti Republike Hrvatske Sibili Petlevski te predsjedniku Republike Ivi Josipoviću.

Njemački AMAC osnovan je nakon osamostaljenja hrvatske države a okuplja akademske građane koji su studirali na sveučilištima u Hrvatskoj ili su na tamošnjim sveučilištima završili znanstvenu izobrazbu i koji prate i podržavaju izgradnju slobodarskog i demokratskog poretka u Hrvatskoj.

 

 

Pogledajte drugo

NJEMAČKA: Vidite li ovaj znak na svojim vratima, odmah zovite policiju

Bande provalnika ne idu u akciju bez pripreme.   Mnogi stanovnici isprva ih smatraju malim …