BEČ – „Rinska Hrvatska“, naziv je međunarodnog znanstvenog simpozija održanog u Povijesno-umjetničkom muzeju u Beču. Organizirali su ga Austrijski arheološki institut u Beču i hrvatsko Veleposlanstvo u Austriji u sklopu obilježavanja Godine kulture Austrija – Hrvatska 2017.
Brojnoj austrijskoj publici bogatu rimsku arheološku ostavštinu na području današnje Hrvatske predstavili su deset uglednih hrvatskih arheologa i znanstvenika iz Zagreba, Zadra i Pule.
Goste iz Hrvatske uvodno je pozdravio kustos bečkog Povijesno-umjetničkog muzeja dr. Georg Plattner koji se je osvrnuo na dugogodišnju uspješnu suradnju ove ugledne austrijske kulturne institucije s Hrvatskom i hrvatskim institucijama. Simpozij je otvorio dr. Christoph Hinker iz Austrijskog arheološkog instituta(AAI). Istakao je povijesne veze tog Instituta s hrvatskim prostorom na nekoliko razina. Dodao je kako je AAI opisao arheološku građu u Dalmaciji i to između 1898 i 1919. godine usvojim tadašnjim publikacijama.
Napomenuo je kako se u tom Institutu u Beču čuvaju i izdanja don Frane Bulića. O velikom značaju te austrijske institucije za hrvatsku povijest i kulturu govori podatak da je upravo taj Institut nakon što je 1903. godine vodio obnovu Dioklecijanove palače u Splitu bio nadležan i za gradnju zgrade Arheološkog muzeja u Splitu, započete 1912. i dovršene u vrijeme Prvog svjetskog rata.
S hrvatske strane domaćine i publiku uvodno je pozdravila prof. dr. Mirjana Sanader s zagrebačkog Sveučilišta, koja je ujedno vodila kroz program simpozija.Potom su se nizala predavanja naših vrsnih stručnjaka i znanstvenika.
Dr. Robert Matijašić s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile izlagao je na temu „Rimsko gospodarstvo u Istri – proizvodnja ulja i vina“, predstavivši ne samo podjelu hrvatskog prostora u rimsko vrijeme, nego i proizvodnju istarskog maslinovog ulja, koje je, kako je istakao u Rimskom carstvu bilo na visokom drugom mjestu po svojoj kvaliteti.
Dr. Domagoj Tončinić s zagrebačkog Sveučilišta je predstavio projekt istraživanja legijskog logora Tiluriuma u dalmatinskom zaleđu, koji vodi dr. Mirjana Sanader, a u koji su od 1997. godine do danas uključeni stručnjaci različitog profila.
Aktivnosti jednog od najuspješnijih hrvatskih arheoloških muzeja, onog u Vidu / Naroni predstavio je njegov ravnatelj dr. Toni Glučina. Od 1988. do 2004. godine istraživanja je vodio ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu Emilio Marin, koji je 1995. i 1996. godine otkrio rimski hram s brojnim skulpturama, što je kasnije poslužilo kao baza za gradnju prvog muzeja u Hrvatskoj in situ.
Rimsku ostavštinu u kontinentalnoj Hrvatskoj Austrijancima je predstavila dr. Branka Migotti. Istaknula je kako posebnu zanimljivost predstavlja lokacija kamenica u okolici Vinkovaca iz 4. stoljeća nakon Krista, u čijem se središtu nalazi starokršćanska crkva okružena zidinama. Govorila je i o aktualnom razvoju istraživanja u Sisku (Siscia) i današnjem Ščitarjevu (Andautonia), gdje je 1994. godine otvoren prvi arheološki park u Hrvatskoj, te u Ludbregu (Lovia), Loboru, Lonji, Generalskom Stolu i Varaždinskim toplicama.
Tema dr. Ivana Radmana-Livaje iz Arheološkog muzeja u Zagrebu bila je rimska vojna oprema u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Sisciu (Sisak), u kojoj je rimska vojnička tradicija bila vrlo dobro sačuvana.
Dr. berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić iz Muzeja antičkog stakla u Zadru predstavili su jedan od najatraktivnijih arheoloških muzeja u Hrvatskoj u čijem se fundusu nalazi više od pet tisuća predmeta izrađenih od antičkog stakla.
Nakon simpozija u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču predavanje je održao dr. Emilio Marin, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu.
„Austrijska i hrvatska publika s velikim je zanimanjem pratila što im o arheološkoj ostavštini ranokršćanske Salone, jednog od najvećih urbanističkih središta antičkog vremena na istočnoj obali Jadrana ima reći dr. Marin , posebno se osvrnuvši na arheološke lokalitete Manastirine i Marusinac kraj Solina“, rekao je mr. Domagoj Marić nadležan za kulturu u Veleposlanstvu RH u Beču. Skupu je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković.
Fenix-magazin/Snježana Herek
